Pupin piše da ga je predsednik jugoslovenske delegacije u martu 1919. pozvao na mirovnu konferenciju u Pariz i da je tamo proveo sedam nedelja. Bled se u knjizi ne pominje.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
“In March of 1919, the chairman of the Yugoslav delegation at the Paris peace conference invited me to go to Paris”
„U martu 1919. predsednik jugoslovenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu pozvao me je da dođem u Pariz” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “I spent seven weeks in Paris.”
Pupin piše da su ga predsednik Vilson i državni sekretar Lansing lično poznavali.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Wilson and Mr. Lansing knew me personally”
Posle Pariza, 1919, Pančevo ga poziva na svečanu sednicu. Pupin ga opisuje kao grad u kome je od učitelja Kosa prvi put čuo za Frenklina i njegovog zmaja.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “where from my Slovenian teacher, Kos, I had heard for the first”
Na toj sednici, na poziv predsedavajućeg, i sam govori okupljenima.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “address a few words to the great assembly of the intellectuals of the”
Na sednici 20. septembra 1921. opštinski odbor Bleda izabrao je Pupina za počasnog građanina, jer je, kako piše u vesti, „kao svestan Sloven spasao naš gorenjski kraj, naročito Bled i Bohinj”.
Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.
“ki si je pridobil za Bled veliko zaslug in kot zaveden Slovan rešil naš gorenjski kot, zlasti Bled in Bohinj”
„koji je stekao velike zasluge za Bled i kao svestan Sloven spasao naš gorenjski kraj, naročito Bled i Bohinj” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Jutro (Ljubljana), Jutro, 27. 9. 1921 (1921) · “tamkajšnji občinski odbor v seji dne 20. septembra”
Istu odluku, sa istim datumom sednice, dan ranije javlja i drugi ljubljanski list, Jugoslavija.
Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.
Izvor: Jugoslavija (Ljubljana), Jugoslavija, 26. 9. 1921 (1921) · “Občinski odbor na Bledu je v seji dne 20. t. m. imenoval za častna občana”
U eseju „Zlata Slovenija” (1922) Pupin sam piše razlog: starešina Bleda javio mu je da ga bira iz zahvalnosti, jer je dve godine ranije na mirovnoj konferenciji u Parizu pomogao da se Bled sačuva. To je njegova reč i reč opštine; dokument sa same konferencije još nismo pročitali.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
“me je izvolil za častnega občana in me obvestil, da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal, da se je Bled ohranil”
„izabrao me je za počasnog građanina i javio mi da je to učinio iz zahvalnosti, jer sam pre dve godine na mirovnoj konferenciji u Parizu pomogao da se Bled sačuva” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Michael I. Pupin, M. I. Pupin, „Zlata Slovenija”, Slovenski narod, 5. 2. 1922 (1922) · “da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal”
Isti list objašnjava zašto: Italijani su na mirovnoj konferenciji tražili i Bledsku kotlinu, a Pupin je, piše list, nagovorio Vilsona da se tome odupre. List to iznosi kao opštepoznato („Znano je”), bez izvora.
Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Znano je, da so Italijani pri mirovnih pogajanjih zahtevali zase tudi Bleško kotlino.”
Otvoreno pitanje: Pupin's own essay (1922) gives the same reason in his words. No document from the Paris peace conference showing his part in the Bled question has been read. Look in the Yugoslav delegation's records and the US delegation papers.
Prodanović (2026) piše da je Bled, zahvaljujući Pupinovim naporima na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919, ostao u granicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Uvodna reč Kulturnog društva „Mihajlo Pupin”
Otvoreno pitanje: Neither the book nor the 1921 papers cite a conference document. Look in the Yugoslav and US delegation records.
Pupin piše da je Kos bio Slovenac, rodom iz jedne doline u Kranjskoj. Ime doline ne navodi. Ni Kosovo ime ne navodi nigde u knjizi.
Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.
“Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola, in the very bosom of the Dolomites”
„Kos je bio Slovenac, rodom iz one lepe doline u Kranjskoj, u samom krilu Dolomita” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola”
Vezu između učitelja Kosa i Bleda pravimo mi. Pupin piše da je Kos bio iz Kranjske; Bled je u Gornjoj Kranjskoj. Iz kog mesta je Kos bio, ne znamo, i nijedan izvor ne povezuje Kosa sa Bledom.
Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.
U pismu prijatelju, koje list prenosi, Pupin piše da ga je telegram sa tom vešću silno obradovao.
Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.
“me vsaj nekdo v Sloveniji ima rad, kakor jaz ljubim vso Slovenijo”
„bar neko u Sloveniji me voli, kao što ja volim celu Sloveniju” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Telegram, s katerim sem bil obveščen, da me je Bled izbral za častnega občana”
U istom pismu piše da se osećao kao mladić koji je, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo.
Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.
“Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo od dekleta, v katero se je zaljubil”
„Osećao sam se kao mladić koji je najzad, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo od devojke u koju se zaljubio” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo”
Cucić navodi da se Pupinov profesor fizike u pančevačkoj školi zvao Šimon Kos. Dodaje da ga mnogi zovu samo „Kos Slovenac” zato što Pupin u autobiografiji nigde ne navodi njegovo ime.
Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.
Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · Introduction
Otvoreno pitanje: Confirm the first name in the Pančevo school's annual report (Jahresbericht) staff list, about 1870-1872.