Autobiografija je objavljena 1923. i 1924. dobila Pulicerovu nagradu za biografiju.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Autobiografija Mihajla Pupina „Od pašnjaka do naučenjaka”
Ista priča, bez animacije i zvuka. Ravnopravna verzija, ne zamena.
Od Idvora do Amerike.
Autobiografija · 1923.
Mihajlo Pupin bio je fizičar, pronalazač i profesor u Njujorku. Njegovi kalemovi omogućili su prenos ljudskog glasa telefonskim kablovima na velike daljine.
Godine 1923. objavio je autobiografiju. Za nju je 1924. dobio Pulicerovu nagradu. U knjizi se osvrnuo na put od rodnog Idvora do Amerike, u koju je stigao kao siromašan mladić.
Prvo poglavlje nazvao je „Šta sam doneo u Ameriku”. Naveo je pet centi, ali i nešto dragocenije od novca. Ovu priču zato počinjemo njegovim sećanjima na detinjstvo. Zvezde na nebu predstavljaće ljude koji su mu pomogli.
“There are, however, certain things which a young immigrant may bring to this country that are far more precious than any of the things which the present immigration laws prescribe.”
„Postoje, međutim, izvesne stvari koje mladi imigrant može doneti u ovu zemlju, a koje su mnogo dragocenije od svega što propisuju sadašnji zakoni o useljenju.”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Autobiografija Mihajla Pupina „Od pašnjaka do naučenjaka”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Pupinovi kalemovi
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I had only five cents in my pocket”
“There are, however, certain things which a young immigrant may bring to this country that are far more precious than any of the things which the present immigration laws prescribe.”
„Postoje, međutim, izvesne stvari koje mladi imigrant može doneti u ovu zemlju, a koje su mnogo dragocenije od svega što propisuju sadašnji zakoni o useljenju.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “There are, however, certain things which a young immigrant may bring”
“Idvor is my native town; but the disclosure of this fact discloses very little, because Idvor cannot be found on any map.”
„Idvor je moje rodno mesto; ali to otkriva vrlo malo, jer se Idvor ne može naći ni na jednoj mapi.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Idvor is my native town”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Idvor, Banat · detinjstvo
Pupin je odrastao u Idvoru, selu u ravnici Banata. U autobiografiji je napisao da ga nije bilo ni na jednoj mapi. Sećao se noći na pašnjaku, kada su on i drugi čobančići ležali, s uvom prislonjenim uz zemlju.
Jedan od njih udario bi u dršku noža zabodenog u tlo, a ostali su pokušavali da pogode odakle je zvuk došao i koliko je daleko. Kroz zemlju su ga čuli bolje nego kroz vazduh.
Mnogo kasnije, objašnjavajući jedno svoje otkriće, Pupin se u autobiografiji vratio upravo toj igri.
“Practice made us quite expert in this form of signalling.”
„Vežbom smo postali pravi majstori ove vrste signaliziranja.”
“Practice made us quite expert in this form of signalling.”
„Vežbom smo postali pravi majstori ove vrste signaliziranja.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Practice made us quite expert in this form of signalling.”
“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”
„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”
“Idvor is my native town; but the disclosure of this fact discloses very little, because Idvor cannot be found on any map.”
„Idvor je moje rodno mesto; ali to otkriva vrlo malo, jer se Idvor ne može naći ni na jednoj mapi.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Idvor is my native town”
Idvor · detinjstvo
Njegova majka, Olimpijada, nije znala ni da čita ni da piše. Govorila je da se zbog toga oseća kao slepa, iako su joj oči dobro videle.
Sinu je želela ono što sama nije imala: druge oči, oči čitanja i pisanja. Pupin je zapamtio rečenicu koju mu je ponavljala:
“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”
„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “She could neither read nor write”
“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”
„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”
Pančevo · škola
Mihajlo je nastavio školovanje u Pančevu. Fiziku mu je predavao Kos, Slovenac iz Kranjske, kraja koji je danas deo Slovenije. Pupin ga u knjizi zove samo Kos; ime Šimon navodi Dragoljub Cucić u radu o Pupinu i proti Vasi.
Kos ga je ubrzo uverio da je zvuk treperenje tela. Ono što su dečaci znali sa pašnjaka, da zvuk kroz tvrdo tlo putuje bolje nego kroz vazduh i kroz uzoranu zemlju, Kos nije umeo da objasni; Pupin piše da je to osnova otkrića koje je napravio oko dvadeset pet godina kasnije. Od Kosa je prvi put čuo i za Bendžamina Frenklina i njegovog zmaja.
Na pitanja o svetlosti Kos nije davao odgovor, ali ga je podsticao da pita dalje.
“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”
„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.”
“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”
„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”
“Kos, the Slovenian, my teacher and interpreter of physical phenomena, could not explain this”
„Kos, Slovenac, moj učitelj i tumač fizičkih pojava, nije mogao da objasni ovo” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Kos, the Slovenian, my teacher and interpreter of physical phenomena, could not explain this”
“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”
„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”
“he was greatly interested in my childlike inquiries and always encouraged me to go on with my puzzling questions.”
„veoma su ga zanimala moja detinja pitanja i uvek me je podsticao da nastavim sa svojim zagonetnim pitanjima.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “always encouraged me to go on with my puzzling questions”
“Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola, in the very bosom of the Dolomites”
„Kos je bio Slovenac, rodom iz one lepe doline u Kranjskoj, u samom krilu Dolomita” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola”
Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · Introduction
Otvoreno pitanje: Confirm the first name in the Pančevo school's annual report (Jahresbericht) staff list, about 1870-1872.
Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).
Pančevo · prvomajska svečanost, verovatno 1872.
Na prvomajskoj svečanosti u školi izbila je tuča oko zastava. Mihajlo je uhvaćen usred gužve, sa austrijskom zastavom pod nogama. Pretilo mu je izbacivanje iz škole.
Pančevački sveštenik, prota Vasa Živković, stao je u njegovu odbranu. Već drugi put te godine.
Zatim je pozvao njegove roditelje u Pančevo. Posle razgovora odlučeno je da Mihajlo nastavi školovanje u Pragu. Prota i njegova parohija obećali su pomoć.
“His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget, because it is sweet music to my ears”
„Njegovo ime, Vasa Živković, nikada neću zaboraviti, jer mi je kao slatka muzika u ušima”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Kos, the Slovenian, and protoyeray Zhivkovich interfered, and I was permitted to stay.”
“Expulsion from school stared me in the face. Again protoyeray Zhivkovich came to my defense”
„Isključenje iz škole gledalo me je pravo u lice. Prota Živković me je ponovo odbranio” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Again protoyeray Zhivkovich came to my defense”
Otvoreno pitanje: Confirm against Pančevo school or church records if available (see Cucić).
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “In response to an invitation from the protoyeray, father and mother came to Panchevo to a conference”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “The protoyeray and his congregation promised assistance”
Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · see paper
Otvoreno pitanje: Year conflict: Cucić gives 1870, the Muzej Vojvodine catalogue gives 1871. Do not publish a year until the archival document is checked.
“His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget, because it is sweet music to my ears”
„Njegovo ime, Vasa Živković, nikada neću zaboraviti, jer mi je kao slatka muzika u ušima” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget”
Beč, voz za Prag · 1872.
Na putu za Prag Mihajlo je zaspao u vozu i propustio presedanje. Probudio se u Beču, na poslednjoj stanici. Službenik u zlatnim gajtanima grdio ga je i pretio da će ga vratiti na granicu.
Stariji bračni par je to čuo i umešao se. Platili su mu kartu od Beča do Praga. Zauzvrat im je ponudio hleb koji mu je majka umesila.
Rekli su mu da su iz Amerike. Tokom puta pričali su mu o Frenklinu i Linkolnu i preporučili knjigu „Čiča Tomina koliba”.
Njihova imena Pupin nije zabeležio.
“You had two splendid teachers, your father and your mother”
„Imao si dva divna učitelja, oca i majku”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Then you should have changed at Gaenserndorf”
“You had two splendid teachers, your father and your mother”
„Imao si dva divna učitelja, oca i majku” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “my ticket from Vienna to Prague by the short route was paid for”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “They returned the compliment by telling me stories of Benjamin Franklin, of Lincoln, and of America”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”
Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).
Prag · 1872–1874.
U Pragu je brzo našao društvo među mladim češkim buntovnicima. Škola mu je postala dosadna.
Nosio je dva pisma preporuke od prote Vase, za Rigera i Palackog, vođe češkog narodnog pokreta. Mesecima nije imao hrabrosti da ih preda. Otišao je tek kada mu je prota pisao i pitao zašto to još nije učinio.
Riger mu je dao florin i savet: više knjiga, manje politike. Palacki mu je poklonio knjigu o Husu i obećao pomoć ako zatreba.
“if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”
„kad bih samo više vremena provodio uz knjige, a manje sa drugovima nacionalistima”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “two letters from protoyeray Zhivkovich introducing me to Rieger and to Palacky”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “asking why I had not delivered the letters of introduction”
“if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”
„kad bih samo više vremena provodio uz knjige, a manje sa drugovima nacionalistima” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “assured me of assistance if I should ever need it”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “they did not appeal to my Panchevo friends for the additional help which they had promised”
Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).
Prag, pa Hamburg · 1873–1874
Dok je bio u Pragu, 1873. dobio je pismo od sestre: otac Kosta iznenada je umro.
Mihajlo je želeo da se vrati u Idvor i pomogne majci oko zemlje. Ona je insistirala da ostane u Pragu i nastavi školovanje.
Škola mu, međutim, nije išla dobro. U autobiografiji je priznao da je učio samo koliko je morao i da nije tražio obećanu pomoć iz Pančeva.
Nije želeo da majci bude teret. Odlučio je da ode u Ameriku i prodao knjige, sat, odeću i žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes, koji niko nije hteo da kupi.
Iz Hamburga je 12. marta 1874. isplovio brodom Westphalia. Majci je pisao da kreće „u zemlju Frenklina i Linkolna”.
“But she would not listen, and insisted that I stay in Prague”
„Ali ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostanem u Pragu”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “my father had died suddenly after a very brief illness”
“But she would not listen, and insisted that I stay in Prague”
„Ali ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostanem u Pragu” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “insisted that I stay in Prague”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “they did not appeal to my Panchevo friends for the additional help which they had promised”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “on the twelfth day of March, 1874”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Porodično stablo Mihajla Pupina
Otvoreno pitanje: Prodanović's family tree only; confirm with the Idvor parish register or the Idvor museum (see parents-dates).
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “was about to depart for the land of Franklin and Lincoln”
Castle Garden, Njujork · mart 1874.
Po dolasku u Njujork prošao je kroz Castle Garden, prijemno mesto za useljenike. Stigao je sa pet centi. U autobiografiji je zapisao da ih je potrošio na pitu od suvih šljiva punu koštica.
Nije imao rodbinu u Americi. Ispitivači su ga pitali koga tamo poznaje. Naveo je tri imena: Frenklina, Linkolna i Harijet Bičer Stou. Nisu to bili lični poznanici, već ljudi o kojima je slušao i čitao.
Za Frenklina je čuo od učitelja Kosa. O Linkolnu mu je pričao Baba Batikin iz Idvora. Knjigu Harijet Bičer Stou preporučio mu je bračni par iz voza.
Jedan od ispitivača bio je Švajcarac sa jednom nogom, veteran građanskog rata. Osmehnuo se i rekao mu da je dobro izabrao američke poznanike. Zatim je nešto šapnuo ostalima. Mihajlu su dopustili da prođe.
Pupin nije zapisao šta je ispitivač šapnuo, niti kako se zvao.
“My mention of the name of this great woman, together with the names of Lincoln and of Franklin, as Americans that I knew something about, had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden, who, otherwise, might have deported me.”
„Kad sam pomenuo ime te velike žene, zajedno sa imenima Linkolna i Frenklina, kao Amerikanaca o kojima sam nešto znao, pridobio sam naklonost imigracionih službenika na Castle Gardenu, koji bi me inače možda deportovali.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I brought five cents, and immediately spent it”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “nobody in this country except Franklin, Lincoln, and Harriet Beecher”
“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”
„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “the name of Lincoln, whenever mentioned by Baba Batikin”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “They returned the compliment by telling me stories of Benjamin Franklin, of Lincoln, and of America”
“You showed good taste when you picked your American acquaintances.”
„Pokazao si dobar ukus kad si birao američke poznanike.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “One of the officials, who had one leg only, and walked with a crutch”
“You showed good taste when you picked your American acquaintances.”
„Pokazao si dobar ukus kad si birao svoje američke poznanike.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “You showed good taste when you picked your American acquaintances.”
“He whispered something to the other officials, and they finally informed me that I could pass on”
„Šapnuo je nešto ostalim službenicima, i oni su mi najzad rekli da mogu da prođem” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He whispered something to the other officials”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “the examiners had made an exception in my favor”
“My mention of the name of this great woman, together with the names of Lincoln and of Franklin, as Americans that I knew something about, had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden, who, otherwise, might have deported me.”
„Kad sam pomenuo ime te velike žene, zajedno sa imenima Linkolna i Frenklina, kao Amerikanaca o kojima sam nešto znao, pridobio sam naklonost imigracionih službenika na Castle Gardenu, koji bi me inače možda deportovali.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “There is the Gate to America.”
Delaver, pa Njujork · 1874–1879
U Americi je najpre radio na farmi u Delaveru. Prve večeri devojčica mu je pokazala papir i mastilo, pa je napisao pismo majci. U sebi ju je zvao Vila, kao vile iz srpskih narodnih pesama.
Učila ga je engleskim rečima i ispravljala njegove greške. Jednom ga je nazvala „smart”.
Kasnije je radio u fabrici keksa u Njujorku. Ložač Džim puštao ga je u kotlarnicu i strpljivo mu objašnjavao parnu mašinu. U autobiografiji ga je Pupin nazvao svojim prvim profesorom tehnike.
Kada je Mihajlo poželeo dozvolu za ložača, Džim je odbio da mu u tome pomogne. Savetovao mu je da cilja više i podstakao ga da pohađa večernje kurseve u Cooper Unionu.
Na prvom času Vila ga je naučila dvadeset reči, a na sledećem još dvadeset. Biblioteka Cooper Union kasnije mu je bila utočište kada mu je bilo teško.
“She called me “smart,” and I never forgot the word.”
„Nazvala me je „pametnim” i tu reč nikada nisam zaboravio.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “She certainly felt my thoughts.”
“She called me “smart,” and I never forgot the word.”
„Nazvala me je „pametnim” i tu reč nikada nisam zaboravio.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “and I never forgot the word”
“He was my first professor in engineering.”
„Bio je moj prvi profesor tehnike.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “He was my first professor in engineering.”
“You must aim higher, my lad”
„Moraš da ciljaš više, momče” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “You must aim higher, my lad”
“In that respect he reminded me much of my mother.”
„Po tome me je mnogo podsećao na moju majku.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “In that respect he reminded me much of my mother.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Jim had a relative attending classes at Cooper Union and encouraged me”
“It was my spiritual refuge when things looked black and hopeless.”
„Bila je moje duhovno utočište kada je sve izgledalo crno i beznadežno.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “It was my spiritual refuge when things looked black and hopeless.”
Njujork · Univerzitet Kolumbija · 1879.
Za prijemni na Kolumbiji pripremao se uz pomoć nekoliko ljudi. Bilharz, nekadašnji student teologije koji je radio u istoj fabrici, učio ga je grčkoj i latinskoj gramatici. Govorio mu je da mu je naglasak očajan, ali da može da se popravi.
Porodica Lukanić pomogla mu je da se snađe u novoj sredini. Doktor Šepard dao mu je posao i doveo profesora Vebstera da ga priprema za prijemni.
Džim je podržao njegov odlazak iz fabrike, a Bilharz je bio srećan što je doprineo. U septembru 1879. Mihajlo je položio prijemni na Kolumbiji. Prve dve knjige Ilijade i četiri Ciceronova govora znao je napamet.
Bilharz danima nije progovarao ni sa kim. Počeo je da priča kada je video da se Mihajlo iskreno divi njegovom znanju.
“The first two books of the Iliad, excepting the catalogue of ships, and four orations of Cicero, I knew by heart.”
„Prve dve knjige Ilijade, osim kataloga brodova, i četiri Ciceronova govora znao sam napamet.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “My progress in Greek and Latin grammar under the guidance of Bilharz”
“I could not be your Vila, deformed as I am”
„Ne mogu da ti budem Vila, ovakav kakav sam” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “I could not be your Vila, deformed as I am”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “Old Lukanitch and his family and their American friends helped me much”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “His friend was Professor Webster, who taught Greek and Latin”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “Bilharz expressed his gratification that he had contributed to my progress”
“The first two books of the Iliad, excepting the catalogue of ships, and four orations of Cicero, I knew by heart.”
„Prve dve knjige Ilijade, osim kataloga brodova, i četiri Ciceronova govora znao sam napamet.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “I presented myself at Columbia for entrance examinations”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).
Univerzitet Kolumbija, Njujork · jesen 1879.
Sećaš li se svih ljudi koje smo sreli na ovom putu?
16 pomagača u ovom delu priče.
Njujork, Kembridž, Berlin · 1883–1892.
Na Kolumbiji je diplomirao 1883. Studije je nastavio na Kembridžu u Engleskoj, a zatim u Berlinu, gde je slušao predavanja Hermana fon Helmholca. Helmholc mu je, piše Pupin, predložio temu za doktorsko istraživanje i odobrio gotov rad.
Dok je studirao u Berlinu, 1886. stiglo mu je pismo da je njegova majka Olimpijada umrla. Zavetovao se da će čuvati njenu uspomenu.
Doktorirao je 1889. i iste godine vratio se na Kolumbiju u Njujorku. Od 1892. bio je profesor matematičke fizike na Kolumbiji. Među problemima koje je kasnije istraživao bilo je slabljenje glasa u dugim telefonskim kablovima.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje VIII · “During my first year’s study in Berlin I attended Helmholtz’s lectures”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “Your successful effort approved and accepted”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje X · “A short time prior to my return to Columbia College, in 1889”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “my saintly mother was no longer among the living”
Otvoreno pitanje: Prodanović gives 1886 (family tree). Confirm with a primary record (parish register).
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Porodično stablo Mihajla Pupina
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Pupinovi kalemovi
“the income of a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”
„prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin trošiće se svake godine kao pomoć lepom broju siromašnih đaka” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”
Univerzitet Kolumbija, Njujork · 1899.
Krajem XIX veka glas u običnom telefonskom kablu slabio je već posle dvadesetak milja, tridesetak kilometara. Pokušaji da se prenos popravi nasumičnim postavljanjem kalemova nisu uspeli.
Pupin je izračunao na kojim razmacima treba postaviti kalemove. U autobiografiji je naveo: na svake četiri ili pet milja nadzemne linije, odnosno na milju ili dve u kablu. Njegovi kalemovi omogućili su telefonske razgovore između udaljenih gradova.
Objašnjavajući to otkriće u autobiografiji, vratio se igri sa pašnjaka u Idvoru. Upotrebio je sliku lake svilene niti sa teškim sačmama na jednakim razmacima. Takva nit prenosi treptaj daleko.
“The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it in their signalling through the ground.”
„Čobanski pomoćnici u Idvoru, kad sam bio dečak, imali su od toga velike koristi u signaliziranju kroz zemlju.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “capable of operating satisfactorily over a distance of only twenty miles”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “Vaschy tried this guess, and failed.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “one coil every four or five miles on overhead wires”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “The first part of my research I communicated to the American Institute of Electrical Engineers in March, 1899.”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Pupinovi kalemovi
“The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it in their signalling through the ground.”
„Čobanski pomoćnici u Idvoru, kad sam bio dečak, imali su od toga velike koristi u signaliziranju kroz zemlju.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it”
“a light silk cord stretched between two fixed points and carrying at equidistant points heavy bird-shot will act like a heavy uniform cord”
„laka svilena nit, razapeta između dve nepomične tačke, sa teškim sačmama na jednakim razmacima, ponaša se kao teška ujednačena nit” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “carrying at equidistant points heavy bird-shot”
“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”
„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”
Njujork · 1907–1909.
Tridesetak godina nakon što je sam prošao kroz Castle Garden, Pupin je bio predsednik Slovenskog useljeničkog društva u Njujorku. Društvo je dočekivalo nove useljenike na Ellis Islandu i tražilo im posao.
Društvo je 1909. kupilo kuću na uglu 23. ulice i Devete avenije. Siromašni useljenici tu su besplatno dobijali krevet, hranu i pomoć oko posla. Prema tadašnjem slovenačkom listu iz Njujorka, novac je skupio Pupin, a 9.000 dolara dao je sam.
Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 2. 7. 1907 (1907) · “Glavni odbor Slavjanskega naselniškega društva: M. I. Pupin, predsednik”
Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 25. 10. 1909 (1909) · “je kupilo na 23. ulici in 9. Avenue v New Yorku svoj lastni dom in zanj plačalo 31.000 dolarjev”
Otvoreno pitanje: Confirm in the New York English-language press of October 1909 (the purchase and Pupin's gift).
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I had only five cents in my pocket”
Berlin, 1886 · Srpska kraljevska akademija, 1914.
Prema štampi iz juna 1914, Pupin je dao Srpskoj kraljevskoj akademiji 80.000 dolara za fond sa imenom svoje majke. Prihod fonda trebalo je da pomaže siromašne i darovite đake.
Zavet da će čuvati njenu uspomenu dao je mnogo ranije, kada je 1886. u Berlinu saznao za njenu smrt. U autobiografiji odmah posle tog zaveta pominje zadužbinu u njen spomen.
Olimpijada nije znala da čita, ali je želela da njen sin stekne obrazovanje. Fond sa njenim imenom trebalo je da tu mogućnost pruži drugoj deci. U pismu Akademiji Pupin je objasnio zašto:
“S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi, katera me je pod bremenom težkih žrtev iz vaške šole poslala na višjo mestno šolo, dasi sama v svojem detinstvu nikdar ni videla niti vaške šole”
„Ovom zadužbinom želim da izrazim zahvalnost svojoj majci, koja me je, pod teretom teških žrtava, iz seoske škole poslala u višu gradsku školu, iako sama u detinjstvu nikada nije videla ni seosku školu”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “my saintly mother was no longer among the living”
Otvoreno pitanje: Prodanović gives 1886 (family tree). Confirm with a primary record (parish register).
“the income of a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”
„prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin trošiće se svake godine kao pomoć lepom broju siromašnih đaka” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”
Izvor: Edinost (Trst), Edinost, 26. 6. 1914 (1914) · “80.000 dolarjev, okolo 400.000 dinarjev”
“S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi, katera me je pod bremenom težkih žrtev iz vaške šole poslala na višjo mestno šolo, dasi sama v svojem detinstvu nikdar ni videla niti vaške šole”
„Ovom zadužbinom želim da izrazim zahvalnost svojoj majci, koja me je, pod teretom teških žrtava, iz seoske škole poslala u višu gradsku školu, iako sama u detinjstvu nikada nije videla ni seosku školu” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Amerikanski Slovenec (Joliet, Illinois), Amerikanski Slovenec, 7. 8. 1914 (1914) · “S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi”
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Porodično stablo Mihajla Pupina
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).
Otvoreno pitanje: Find the Serbian Academy (SANU) founding act of the fund, to fix the year.
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “She could neither read nor write”
“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”
„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”
Pariz, Pančevo, Bled · 1919–1921.
Posle Prvog svetskog rata, u martu 1919, jugoslovenska delegacija pozvala je Pupina na mirovnu konferenciju u Pariz. Američkog predsednika Vilsona poznavao je lično. U Parizu je ostao sedam nedelja.
Iste godine Pančevo ga je dočekalo kao gosta. U gradu u kome je nekada išao u školu i od Kosa slušao o Frenklinu, održao je govor pred okupljenima.
Opštinski odbor Bleda izabrao ga je 1921. za počasnog građanina. Tadašnja štampa, kao i sam Pupin, povezivali su tu zahvalnost sa njegovom pomoći Bledu na mirovnoj konferenciji.
Vest je dobio telegramom. U pismu prijatelju opisao je koliko ga je obradovala:
“Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo od dekleta, v katero se je zaljubil”
„Osećao sam se kao mladić koji je najzad, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo od devojke u koju se zaljubio”
“In March of 1919, the chairman of the Yugoslav delegation at the Paris peace conference invited me to go to Paris”
„U martu 1919. predsednik jugoslovenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu pozvao me je da dođem u Pariz” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “I spent seven weeks in Paris.”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Wilson and Mr. Lansing knew me personally”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “where from my Slovenian teacher, Kos, I had heard for the first”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “address a few words to the great assembly of the intellectuals of the”
“ki si je pridobil za Bled veliko zaslug in kot zaveden Slovan rešil naš gorenjski kot, zlasti Bled in Bohinj”
„koji je stekao velike zasluge za Bled i kao svestan Sloven spasao naš gorenjski kraj, naročito Bled i Bohinj” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Jutro (Ljubljana), Jutro, 27. 9. 1921 (1921) · “tamkajšnji občinski odbor v seji dne 20. septembra”
Izvor: Jugoslavija (Ljubljana), Jugoslavija, 26. 9. 1921 (1921) · “Občinski odbor na Bledu je v seji dne 20. t. m. imenoval za častna občana”
“me je izvolil za častnega občana in me obvestil, da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal, da se je Bled ohranil”
„izabrao me je za počasnog građanina i javio mi da je to učinio iz zahvalnosti, jer sam pre dve godine na mirovnoj konferenciji u Parizu pomogao da se Bled sačuva” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Michael I. Pupin, M. I. Pupin, „Zlata Slovenija”, Slovenski narod, 5. 2. 1922 (1922) · “da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal”
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Znano je, da so Italijani pri mirovnih pogajanjih zahtevali zase tudi Bleško kotlino.”
Otvoreno pitanje: Pupin's own essay (1922) gives the same reason in his words. No document from the Paris peace conference showing his part in the Bled question has been read. Look in the Yugoslav delegation's records and the US delegation papers.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Uvodna reč Kulturnog društva „Mihajlo Pupin”
Otvoreno pitanje: Neither the book nor the 1921 papers cite a conference document. Look in the Yugoslav and US delegation records.
“Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola, in the very bosom of the Dolomites”
„Kos je bio Slovenac, rodom iz one lepe doline u Kranjskoj, u samom krilu Dolomita” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola”
“me vsaj nekdo v Sloveniji ima rad, kakor jaz ljubim vso Slovenijo”
„bar neko u Sloveniji me voli, kao što ja volim celu Sloveniju” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Telegram, s katerim sem bil obveščen, da me je Bled izbral za častnega občana”
“Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo od dekleta, v katero se je zaljubil”
„Osećao sam se kao mladić koji je najzad, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo od devojke u koju se zaljubio” (prevod sa slovenačkog)
Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo”
Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · Introduction
Otvoreno pitanje: Confirm the first name in the Pančevo school's annual report (Jahresbericht) staff list, about 1870-1872.
Kolumbija, Njujork · 1892–1923
Pored istraživanja i javnog rada, Pupin je na Kolumbiji predavao studentima. Među njima je bio Edvin Armstrong, čiji su izumi doprineli razvoju radio-difuzije.
Godine 1923. izneo je zamisao radio-univerziteta: predavanja bi mogli da slušaju radnici za vreme ručka, porodice kod kuće, pa i zatvorenici. Obrazovanje bi tako bilo dostupno i ljudima kojima je ranije bilo uskraćeno.
Učestvovao je i u pokretanju Nacionalnog istraživačkog saveta, National Research Council. Tom ranijem radu posvetio je poslednje poglavlje autobiografije, objavljene 1923.
Kolumbija pamti i Džona Morkrofta među prvim postdiplomcima kojima je bio inspiracija.
U autobiografiji se Pupin pitao da li je nešto od onoga što su u njemu budile srpske gajde prešlo na njegove učenike.
“Perhaps some of those thrills which the Serbian bagpiper stirred up in me in my early youth were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland.”
„Možda je nešto od onih uzbuđenja koja je srpski gajdaš budio u meni u ranoj mladosti prešlo na moje učenike, Armstronga i Vrilanda.”
“Perhaps some of those thrills which the Serbian bagpiper stirred up in me in my early youth were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland.”
„Možda je nešto od onih uzbuđenja koja je srpski gajdaš budio u meni u ranoj mladosti prešlo na moje učenike, Armstronga i Vrilanda.” (prevod sa engleskog)
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XII · “my former pupil and research associate, Major E. H. Armstrong”
Izvor: Columbia University, Department of Electrical Engineering, Michael Idvorsky Pupin (n.d.)
Otvoreno pitanje: Morecroft appears only in Columbia's profile; check his own account or a biography.
Izvor: Columbia University, Department of Electrical Engineering, Michael Idvorsky Pupin (n.d.)
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Profesor-izumitelj predviđa 'Radio univerzitete' (preneto sa ethw.org)
Otvoreno pitanje: Read the original article (Popular Science Monthly, 1923, as reproduced on ethw.org) and add a verbatim quote with its page.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Autobiografija Mihajla Pupina „Od pašnjaka do naučenjaka”
Njujork · mart 1935.
Mihajlo Pupin umro je u Njujorku u martu 1935, posle duge bolesti. Njujorški list Glas naroda javio je 13. marta da je umro dan ranije. Uz njega je bila ćerka, koja mu je zatvorila oči.
Ako je umro 12. marta, to je dan njegovog odlaska za Ameriku: 12. marta 1874. isplovio je iz Hamburga brodom Westphalia, šezdeset jednu godinu ranije. Tačan datum smrti još nije potvrđen drugim izvorom, pa to poklapanje ostaje otvoreno pitanje.
Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 13. 3. 1935 (1935) · “Včeraj je umrl v New Yorku profesor Mihajlo Idvorski Pupin”
Otvoreno pitanje: Slovenski narod (Ljubljana, 13 Mar 1935) writes “davi” (this morning) under a New York dateline of 13 March; the New York paper's “yesterday” gives 12 March. Confirm with the death certificate or a New York obituary.
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “on the twelfth day of March, 1874”
Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”
Otvoreno pitanje: Depends on the death date: see death-1935. If the death was on 13 March, drop the coincidence.
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života
Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).
Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Pupinovi kalemovi
Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 25. 10. 1909 (1909) · “je kupilo na 23. ulici in 9. Avenue v New Yorku svoj lastni dom in zanj plačalo 31.000 dolarjev”
Otvoreno pitanje: Confirm in the New York English-language press of October 1909 (the purchase and Pupin's gift).
Šta je doneo u Ameriku? Pet centi. I sve njih.
Možda pamtiš ko ti je pozajmio knjigu, objasnio zadatak ili imao strpljenja da te sasluša.
A kome je tvoje vreme, znanje ili strpljenje pomoglo?
Pred tobom su ljudi i događaji iz ove priče. Izaberi jednu pomoć. Sve što je usledilo zatamniće se: ne znamo kako bi Pupinov život izgledao bez nje.
Ne brišemo čoveka. Utišavamo jednu pomoć, jednog dana.
Istorija ne zna šta bi se dogodilo bez njega. Zna da je tog dana neko ustao.
Jedan sveštenik je jednog dana ustao za jednog dečaka. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog dana: Prag, Amerika, Univerzitet Kolumbija, kalemovi koji nose ljudski glas preko kontinenata, njegovi studenti, radio. Ne znamo šta bi bilo bez njega. Znamo koliko je toga došlo posle jednog „ustani”.
Ne brišemo ljude. Utišavamo jednu pomoć, na jednom putovanju.
Istorija ne zna šta bi bilo bez njih. Zna da su dvoje stranaca u vozu platili kartu dečaku u kožuhu.
Dvoje stranaca platilo je jednu kartu i preporučilo jednu knjigu. Ta knjiga je posle bila jedno od tri imena na Castle Gardenu. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog voza. Ne znamo šta bi bilo bez njih. Ne znamo ni kako su se zvali.
Ne brišemo majku. Utišavamo jednu rečenicu, jednog dana.
Istorija ne zna šta bi bilo da se vratio. Zna da mu je majka, koja nije znala da čita, rekla: ostani.
Jedna žena koja nije znala da čita rekla je sinu jednu reč: ostani. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle te reči. Ne znamo šta bi bilo da je rekla: vrati se.
Ne znamo ni kako se zvao. Utišavamo samo njegov šapat.
Istorija ne zna šta je rekao. Zna da je jedan čovek bez imena pogledao dečaka i klimnuo glavom.
Jedan čovek sa jednom nogom šapnuo je nešto ostalima. Sve što se upravo ugasilo prošlo je posle kroz ta vrata. Šta je šapnuo, ne znamo. Kako se zvao, ne znamo. Znamo koliko je toga prošlo za tim dečakom.
Ne brišemo ložača. Zamišljamo samo da mu nije rekao: ciljaj više.
Istorija ne zna šta bi bilo da je postao ložač. Zna da mu je jedan ložač rekao: ciljaj više.
Jedan ložač je odbio da pomogne dečaku da postane ložač. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog „ne”. Ponekad je i odbijanje pomoć.
Ovo je ceo njegov život: svi koje je priča srela i neki za koje nije bilo mesta. Dodirni zvezdu.
Idvor · Pančevo · Beč · Prag · Castle Garden · Delaver · Njujork · Univerzitet Kolumbija, Njujork · Berlin · Laboratorija, Kolumbija · Pariz · Njujork, 1935
Neka imena Pupin je zapisao. Druga nam nisu poznata.
Odlomci iz autobiografije citirani su prema engleskom originalu (javno dobro). Odlomci iz slovenačkih novina iz 1907, 1909, 1914, 1921, 1922. i 1935. citirani su prema digitalizovanom tekstu na dLib.si, a odlomak iz engleskog lista iz 1930. prema arhivi archive.org. Prevodi su naši.