← Nazad na priču

Tekstualna verzija

Ista priča, bez animacije i zvuka. Ravnopravna verzija, ne zamena.

Od Idvora do Amerike.

Poglavlja

Autobiografija · 1923.

U Ameriku nije stigao sam.

Mihajlo Pupin bio je fizičar, pronalazač i profesor u Njujorku. Njegovi kalemovi omogućili su prenos ljudskog glasa telefonskim kablovima na velike daljine.

Godine 1923. objavio je autobiografiju. Za nju je 1924. dobio Pulicerovu nagradu. U knjizi se osvrnuo na put od rodnog Idvora do Amerike, u koju je stigao kao siromašan mladić.

Prvo poglavlje nazvao je „Šta sam doneo u Ameriku”. Naveo je pet centi, ali i nešto dragocenije od novca. Ovu priču zato počinjemo njegovim sećanjima na detinjstvo. Zvezde na nebu predstavljaće ljude koji su mu pomogli.

“There are, however, certain things which a young immigrant may bring to this country that are far more precious than any of the things which the present immigration laws prescribe.”

„Postoje, međutim, izvesne stvari koje mladi imigrant može doneti u ovu zemlju, a koje su mnogo dragocenije od svega što propisuju sadašnji zakoni o useljenju.”

Zašto ovo tvrdimo?

Prvo poglavlje knjige zove se „Šta sam doneo u Ameriku”. Počinje rečenicom da je u Castle Garden stigao sa samo pet centi u džepu.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I had only five cents in my pocket”

Odmah zatim piše da mladi imigrant može doneti stvari dragocenije od svega što propisuju zakoni o useljenju, i pita se da li ih je on doneo.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“There are, however, certain things which a young immigrant may bring to this country that are far more precious than any of the things which the present immigration laws prescribe.”

„Postoje, međutim, izvesne stvari koje mladi imigrant može doneti u ovu zemlju, a koje su mnogo dragocenije od svega što propisuju sadašnji zakoni o useljenju.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “There are, however, certain things which a young immigrant may bring”

Da je Pupinov odgovor na to pitanje u ljudima koje opisuje, to je naše čitanje knjige. On sam ga ne izriče jednom rečenicom.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Pupin piše da je rođen u Idvoru, malom selu u Banatu, koje je tada pripadalo Austrougarskoj.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Idvor is my native town; but the disclosure of this fact discloses very little, because Idvor cannot be found on any map.”

„Idvor je moje rodno mesto; ali to otkriva vrlo malo, jer se Idvor ne može naći ni na jednoj mapi.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Idvor is my native town”

I Šta je primio

Idvor, Banat · detinjstvo

Pre nego što je imao laboratoriju, imao je zemlju.

Pupin je odrastao u Idvoru, selu u ravnici Banata. U autobiografiji je napisao da ga nije bilo ni na jednoj mapi. Sećao se noći na pašnjaku, kada su on i drugi čobančići ležali, s uvom prislonjenim uz zemlju.

Jedan od njih udario bi u dršku noža zabodenog u tlo, a ostali su pokušavali da pogode odakle je zvuk došao i koliko je daleko. Kroz zemlju su ga čuli bolje nego kroz vazduh.

Mnogo kasnije, objašnjavajući jedno svoje otkriće, Pupin se u autobiografiji vratio upravo toj igri.

“Practice made us quite expert in this form of signalling.”

„Vežbom smo postali pravi majstori ove vrste signaliziranja.”

Zašto ovo tvrdimo?

Noću na pašnjaku dečaci su prislanjali uvo na zemlju i po zvuku određivali pravac i daljinu signala.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Practice made us quite expert in this form of signalling.”

„Vežbom smo postali pravi majstori ove vrste signaliziranja.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Practice made us quite expert in this form of signalling.”

Pupin sam tvrdi da je to iskustvo sa pašnjaka bilo osnova otkrića koje je napravio oko dvadeset pet godina kasnije. To je njegovo tumačenje, ne nezavisno utvrđena uzročnost.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”

„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”

Pupin piše da je rođen u Idvoru, malom selu u Banatu, koje je tada pripadalo Austrougarskoj.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Idvor is my native town; but the disclosure of this fact discloses very little, because Idvor cannot be found on any map.”

„Idvor je moje rodno mesto; ali to otkriva vrlo malo, jer se Idvor ne može naći ni na jednoj mapi.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Idvor is my native town”

Idvor · detinjstvo

Majka mu je otvorila druge oči.

Njegova majka, Olimpijada, nije znala ni da čita ni da piše. Govorila je da se zbog toga oseća kao slepa, iako su joj oči dobro videle.

Sinu je želela ono što sama nije imala: druge oči, oči čitanja i pisanja. Pupin je zapamtio rečenicu koju mu je ponavljala:

“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”

„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.”

Zašto ovo tvrdimo?

Olimpijada nije znala da čita ni da piše.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “She could neither read nor write”

Majka ga je uverila da mu trebaju „druge oči”, oči čitanja i pisanja, i govorila mu da je znanje zlatna lestvica.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”

„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”

Pančevo · škola

Učitelj mu je dao pitanje.

Mihajlo je nastavio školovanje u Pančevu. Fiziku mu je predavao Kos, Slovenac iz Kranjske, kraja koji je danas deo Slovenije. Pupin ga u knjizi zove samo Kos; ime Šimon navodi Dragoljub Cucić u radu o Pupinu i proti Vasi.

Kos ga je ubrzo uverio da je zvuk treperenje tela. Ono što su dečaci znali sa pašnjaka, da zvuk kroz tvrdo tlo putuje bolje nego kroz vazduh i kroz uzoranu zemlju, Kos nije umeo da objasni; Pupin piše da je to osnova otkrića koje je napravio oko dvadeset pet godina kasnije. Od Kosa je prvi put čuo i za Bendžamina Frenklina i njegovog zmaja.

Na pitanja o svetlosti Kos nije davao odgovor, ali ga je podsticao da pita dalje.

“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”

„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.”

Zašto ovo tvrdimo?

Učitelj Kos, Slovenac, u Pančevu ga je uverio da je zvuk treperenje tela i prvi mu ispričao priču o Frenklinu i zmaju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”

„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”

Pupin piše da Kos, njegov učitelj i tumač fizičkih pojava, nije umeo da objasni ono što su dečaci na pašnjaku znali: da zvuk kroz tlo putuje mnogo bolje nego kroz vazduh i bolje kroz tvrdu nego kroz uzoranu zemlju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Kos, the Slovenian, my teacher and interpreter of physical phenomena, could not explain this”

„Kos, Slovenac, moj učitelj i tumač fizičkih pojava, nije mogao da objasni ovo” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Kos, the Slovenian, my teacher and interpreter of physical phenomena, could not explain this”

Pupin sam tvrdi da je to iskustvo sa pašnjaka bilo osnova otkrića koje je napravio oko dvadeset pet godina kasnije. To je njegovo tumačenje, ne nezavisno utvrđena uzročnost.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”

„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”

Kos nije odgovarao na dečakova pitanja o svetlosti, ali ga je uvek podsticao da nastavi da pita.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“he was greatly interested in my childlike inquiries and always encouraged me to go on with my puzzling questions.”

„veoma su ga zanimala moja detinja pitanja i uvek me je podsticao da nastavim sa svojim zagonetnim pitanjima.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “always encouraged me to go on with my puzzling questions”

Pupin piše da je Kos bio Slovenac, rodom iz jedne doline u Kranjskoj. Ime doline ne navodi. Ni Kosovo ime ne navodi nigde u knjizi.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola, in the very bosom of the Dolomites”

„Kos je bio Slovenac, rodom iz one lepe doline u Kranjskoj, u samom krilu Dolomita” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola”

Cucić navodi da se Pupinov profesor fizike u pančevačkoj školi zvao Šimon Kos. Dodaje da ga mnogi zovu samo „Kos Slovenac” zato što Pupin u autobiografiji nigde ne navodi njegovo ime.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · Introduction

Otvoreno pitanje: Confirm the first name in the Pančevo school's annual report (Jahresbericht) staff list, about 1870-1872.

Godine koje u priči stoje uz Pančevo, Beč i Prag izvodimo mi. Pupin navodi proleće 1872. (Miletićeva poseta), zatim prvi maj i da je ostao u razredu do kraja školske godine. Godinu polaska u Prag ne navodi, pa Pančevo stavljamo do 1872, Beč u 1872, a Prag od 1872. Kraj boravka u Pragu daje isplovljavanje iz Hamburga 12. marta 1874. Kada je počeo školovanje u Pančevu, ne znamo.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).

Pančevo · prvomajska svečanost, verovatno 1872.

Prota Vasa je ustao za njega.

Na prvomajskoj svečanosti u školi izbila je tuča oko zastava. Mihajlo je uhvaćen usred gužve, sa austrijskom zastavom pod nogama. Pretilo mu je izbacivanje iz škole.

Pančevački sveštenik, prota Vasa Živković, stao je u njegovu odbranu. Već drugi put te godine.

Zatim je pozvao njegove roditelje u Pančevo. Posle razgovora odlučeno je da Mihajlo nastavi školovanje u Pragu. Prota i njegova parohija obećali su pomoć.

“His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget, because it is sweet music to my ears”

„Njegovo ime, Vasa Živković, nikada neću zaboraviti, jer mi je kao slatka muzika u ušima”

Zašto ovo tvrdimo?

Kada su mađarske vlasti posle nacionalističke povorke rekle da dečak mora da se vrati u Idvor, Kos i prota Živković su se umešali i on je ostao.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Kos, the Slovenian, and protoyeray Zhivkovich interfered, and I was permitted to stay.”

Na prvomajskoj svečanosti dečak je uhvaćen u gužvi sa austrijskom zastavom pod nogama. Pretilo mu je isključenje iz škole. Prota Živković ga je ponovo odbranio.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Expulsion from school stared me in the face. Again protoyeray Zhivkovich came to my defense”

„Isključenje iz škole gledalo me je pravo u lice. Prota Živković me je ponovo odbranio” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Again protoyeray Zhivkovich came to my defense”

Datum 1. maj 1872. izvodimo iz redosleda u tekstu: Pupin opisuje Miletićevu posetu „u rano proleće 1872.”, a zatim „prvi maj koji je usledio”. Sam Pupin ne navodi pun datum.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Confirm against Pančevo school or church records if available (see Cucić).

Na protin poziv roditelji su došli u Pančevo. Dogovor se završio „trijumfom” majke: dečak ide u Prag.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “In response to an invitation from the protoyeray, father and mother came to Panchevo to a conference”

Prota i njegova parohija obećali su pomoć ako školovanje u Pragu bude preteško za roditelje.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “The protoyeray and his congregation promised assistance”

Prema Cucićevom radu, Živković se pred odborom pravoslavne crkvene opštine zalagao za stipendiju za siromašnog đaka Pupina.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · see paper

Otvoreno pitanje: Year conflict: Cucić gives 1870, the Muzej Vojvodine catalogue gives 1871. Do not publish a year until the archival document is checked.

Pupin piše da ime Vase Živkovića nikada neće zaboraviti, zbog prijateljstva koje mu je prota pružio.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget, because it is sweet music to my ears”

„Njegovo ime, Vasa Živković, nikada neću zaboraviti, jer mi je kao slatka muzika u ušima” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “His name, Vasa Zhivkovich, I shall never forget”

II Put do znanja

Beč, voz za Prag · 1872.

Karta koju nije mogao da plati.

Na putu za Prag Mihajlo je zaspao u vozu i propustio presedanje. Probudio se u Beču, na poslednjoj stanici. Službenik u zlatnim gajtanima grdio ga je i pretio da će ga vratiti na granicu.

Stariji bračni par je to čuo i umešao se. Platili su mu kartu od Beča do Praga. Zauzvrat im je ponudio hleb koji mu je majka umesila.

Rekli su mu da su iz Amerike. Tokom puta pričali su mu o Frenklinu i Linkolnu i preporučili knjigu „Čiča Tomina koliba”.

Njihova imena Pupin nije zabeležio.

“You had two splendid teachers, your father and your mother”

„Imao si dva divna učitelja, oca i majku”

Zašto ovo tvrdimo?

Na putu za Prag zaspao je u vozu i propustio presedanje u Genserndorfu. Probudio se u Beču, na poslednjoj stanici. Tu ga je službenik grdio i pretio da će ga vratiti, i tu se umešao bračni par.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Then you should have changed at Gaenserndorf”

Na putu za Prag, dok mu je službenik pretio, stariji bračni par umešao se u razgovor. Karta od Beča do Praga bila je plaćena. Bili su Amerikanci.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“You had two splendid teachers, your father and your mother”

„Imao si dva divna učitelja, oca i majku” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “my ticket from Vienna to Prague by the short route was paid for”

U vozu su mu pričali o Benjaminu Frenklinu, o Linkolnu i o Americi i nagovarali ga da pročita „Čiča Tominu kolibu” Harijet Bičer Stou.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “They returned the compliment by telling me stories of Benjamin Franklin, of Lincoln, and of America”

Da bi skupio za kartu, prodao je knjige, sat i odeću, uključujući žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes koji niko nije hteo da kupi.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”

Godine koje u priči stoje uz Pančevo, Beč i Prag izvodimo mi. Pupin navodi proleće 1872. (Miletićeva poseta), zatim prvi maj i da je ostao u razredu do kraja školske godine. Godinu polaska u Prag ne navodi, pa Pančevo stavljamo do 1872, Beč u 1872, a Prag od 1872. Kraj boravka u Pragu daje isplovljavanje iz Hamburga 12. marta 1874. Kada je počeo školovanje u Pančevu, ne znamo.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).

Prag · 1872–1874.

Pisma koja su čekala hrabrost.

U Pragu je brzo našao društvo među mladim češkim buntovnicima. Škola mu je postala dosadna.

Nosio je dva pisma preporuke od prote Vase, za Rigera i Palackog, vođe češkog narodnog pokreta. Mesecima nije imao hrabrosti da ih preda. Otišao je tek kada mu je prota pisao i pitao zašto to još nije učinio.

Riger mu je dao florin i savet: više knjiga, manje politike. Palacki mu je poklonio knjigu o Husu i obećao pomoć ako zatreba.

“if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”

„kad bih samo više vremena provodio uz knjige, a manje sa drugovima nacionalistima”

Zašto ovo tvrdimo?

U Prag je poneo dva preporučna pisma prote Živkovića, za Rigera i za Palackog.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “two letters from protoyeray Zhivkovich introducing me to Rieger and to Palacky”

Mesecima nije imao hrabrosti da preda pisma. Tek kada mu je prota pisao i pitao zašto, otišao je.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “asking why I had not delivered the letters of introduction”

Riger, vođa čeških nacionalista, savetovao je dečaka koji je u Pragu upao u revolucionarno društvo da više uči, a manje se bavi nacionalističkom agitacijom.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”

„kad bih samo više vremena provodio uz knjige, a manje sa drugovima nacionalistima” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “if I would only spend more time on my books and less on my nationalist chums”

Palacki mu je poklonio knjigu o Janu Husu i obećao pomoć ako mu ikada zatreba.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “assured me of assistance if I should ever need it”

Pupin priznaje da je u Pragu učio samo koliko je moralo i da zato nije tražio obećanu pomoć iz Pančeva.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “they did not appeal to my Panchevo friends for the additional help which they had promised”

Godine koje u priči stoje uz Pančevo, Beč i Prag izvodimo mi. Pupin navodi proleće 1872. (Miletićeva poseta), zatim prvi maj i da je ostao u razredu do kraja školske godine. Godinu polaska u Prag ne navodi, pa Pančevo stavljamo do 1872, Beč u 1872, a Prag od 1872. Kraj boravka u Pragu daje isplovljavanje iz Hamburga 12. marta 1874. Kada je počeo školovanje u Pančevu, ne znamo.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Confirm the year of the move to Prague and the start of the Pančevo schooling in school or church records (see Cucić).

Prag, pa Hamburg · 1873–1874

Ostani — rekla je Olimpijada.

Dok je bio u Pragu, 1873. dobio je pismo od sestre: otac Kosta iznenada je umro.

Mihajlo je želeo da se vrati u Idvor i pomogne majci oko zemlje. Ona je insistirala da ostane u Pragu i nastavi školovanje.

Škola mu, međutim, nije išla dobro. U autobiografiji je priznao da je učio samo koliko je morao i da nije tražio obećanu pomoć iz Pančeva.

Nije želeo da majci bude teret. Odlučio je da ode u Ameriku i prodao knjige, sat, odeću i žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes, koji niko nije hteo da kupi.

Iz Hamburga je 12. marta 1874. isplovio brodom Westphalia. Majci je pisao da kreće „u zemlju Frenklina i Linkolna”.

“But she would not listen, and insisted that I stay in Prague”

„Ali ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostanem u Pragu”

Zašto ovo tvrdimo?

U Pragu je dobio pismo od sestre: otac je iznenada umro.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “my father had died suddenly after a very brief illness”

Hteo je da se vrati u Idvor i pomogne majci oko zemlje. Ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostane u Pragu.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“But she would not listen, and insisted that I stay in Prague”

„Ali ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostanem u Pragu” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “insisted that I stay in Prague”

Pupin priznaje da je u Pragu učio samo koliko je moralo i da zato nije tražio obećanu pomoć iz Pančeva.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “they did not appeal to my Panchevo friends for the additional help which they had promised”

Da bi skupio za kartu, prodao je knjige, sat i odeću, uključujući žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes koji niko nije hteo da kupi.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”

Brod Westphalia isplovio je iz Hamburga za Ameriku 12. marta 1874.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “on the twelfth day of March, 1874”

Iz Hamburga piše majci da kreće „u zemlju Frenklina i Linkolna”, u Ameriku.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “was about to depart for the land of Franklin and Lincoln”

Castle Garden, Njujork · mart 1874.

Nije poznavao nikoga. Znao je tri imena.

Po dolasku u Njujork prošao je kroz Castle Garden, prijemno mesto za useljenike. Stigao je sa pet centi. U autobiografiji je zapisao da ih je potrošio na pitu od suvih šljiva punu koštica.

Nije imao rodbinu u Americi. Ispitivači su ga pitali koga tamo poznaje. Naveo je tri imena: Frenklina, Linkolna i Harijet Bičer Stou. Nisu to bili lični poznanici, već ljudi o kojima je slušao i čitao.

Za Frenklina je čuo od učitelja Kosa. O Linkolnu mu je pričao Baba Batikin iz Idvora. Knjigu Harijet Bičer Stou preporučio mu je bračni par iz voza.

Jedan od ispitivača bio je Švajcarac sa jednom nogom, veteran građanskog rata. Osmehnuo se i rekao mu da je dobro izabrao američke poznanike. Zatim je nešto šapnuo ostalima. Mihajlu su dopustili da prođe.

Pupin nije zapisao šta je ispitivač šapnuo, niti kako se zvao.

“My mention of the name of this great woman, together with the names of Lincoln and of Franklin, as Americans that I knew something about, had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden, who, otherwise, might have deported me.”

„Kad sam pomenuo ime te velike žene, zajedno sa imenima Linkolna i Frenklina, kao Amerikanaca o kojima sam nešto znao, pridobio sam naklonost imigracionih službenika na Castle Gardenu, koji bi me inače možda deportovali.”

Zašto ovo tvrdimo?

U Ameriku je doneo pet centi i odmah ih potrošio na pitu od suvih šljiva, koja je bila puna koštica.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I brought five cents, and immediately spent it”

Pred ispitivačima je priznao da u Americi ne zna nikoga osim Frenklina, Linkolna i Harijet Bičer Stou.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “nobody in this country except Franklin, Lincoln, and Harriet Beecher”

Učitelj Kos, Slovenac, u Pančevu ga je uverio da je zvuk treperenje tela i prvi mu ispričao priču o Frenklinu i zmaju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”

„Ubrzo me je uverio da je zvuk treperenje tela.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He soon convinced me that sound was a vibration of bodies.”

Za Linkolna je čuo od Babe Batikina, seoskog pripovedača, koji ga je pominjao kao američkog Kraljevića Marka.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “the name of Lincoln, whenever mentioned by Baba Batikin”

U vozu su mu pričali o Benjaminu Frenklinu, o Linkolnu i o Americi i nagovarali ga da pročita „Čiča Tominu kolibu” Harijet Bičer Stou.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “They returned the compliment by telling me stories of Benjamin Franklin, of Lincoln, and of America”

Jedan od ispitivača u Castle Gardenu imao je samo jednu nogu. Bio je Švajcarac, veteran američkog građanskog rata. Ime mu ne znamo.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“You showed good taste when you picked your American acquaintances.”

„Pokazao si dobar ukus kad si birao američke poznanike.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “One of the officials, who had one leg only, and walked with a crutch”

Ispitivač sa jednom nogom mu je na nemačkom rekao da je dobro izabrao američke poznanike.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“You showed good taste when you picked your American acquaintances.”

„Pokazao si dobar ukus kad si birao svoje američke poznanike.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “You showed good taste when you picked your American acquaintances.”

Dok su ga ispitivali, veteran je klimao glavom. Onda je nešto šapnuo ostalima, a oni su ga pustili.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“He whispered something to the other officials, and they finally informed me that I could pass on”

„Šapnuo je nešto ostalim službenicima, i oni su mi najzad rekli da mogu da prođem” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “He whispered something to the other officials”

Kasnije ga je veteran potražio i rekao mu da su ispitivači napravili izuzetak.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “the examiners had made an exception in my favor”

Da je baš šapat jednonogog veterana presudio, naš je zaključak. Pupin opisuje šapat i ishod, ali ne kaže šta je šapnuto.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Pupin kasnije piše da su mu ta tri imena pridobila naklonost službenika na Castle Gardenu, koji bi ga inače možda deportovali.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“My mention of the name of this great woman, together with the names of Lincoln and of Franklin, as Americans that I knew something about, had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden, who, otherwise, might have deported me.”

„Kad sam pomenuo ime te velike žene, zajedno sa imenima Linkolna i Frenklina, kao Amerikanaca o kojima sam nešto znao, pridobio sam naklonost imigracionih službenika na Castle Gardenu, koji bi me inače možda deportovali.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “had won me the sympathy of the immigration officials at Castle Garden”

Kad je brod prolazio pored Castle Gardena, Pupin je čuo nekoga da kaže: „Eno kapije Amerike.” Tu su pregledani useljenici.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “There is the Gate to America.”

Delaver, pa Njujork · 1874–1879

Kad ti neko kaže da možeš više.

U Americi je najpre radio na farmi u Delaveru. Prve večeri devojčica mu je pokazala papir i mastilo, pa je napisao pismo majci. U sebi ju je zvao Vila, kao vile iz srpskih narodnih pesama.

Učila ga je engleskim rečima i ispravljala njegove greške. Jednom ga je nazvala „smart”.

Kasnije je radio u fabrici keksa u Njujorku. Ložač Džim puštao ga je u kotlarnicu i strpljivo mu objašnjavao parnu mašinu. U autobiografiji ga je Pupin nazvao svojim prvim profesorom tehnike.

Kada je Mihajlo poželeo dozvolu za ložača, Džim je odbio da mu u tome pomogne. Savetovao mu je da cilja više i podstakao ga da pohađa večernje kurseve u Cooper Unionu.

Na prvom času Vila ga je naučila dvadeset reči, a na sledećem još dvadeset. Biblioteka Cooper Union kasnije mu je bila utočište kada mu je bilo teško.

“She called me “smart,” and I never forgot the word.”

„Nazvala me je „pametnim” i tu reč nikada nisam zaboravio.”

Zašto ovo tvrdimo?

Prve večeri na farmi u Delaveru, devojčica koju je u sebi nazvao Vila pokazala mu je papir i mastilo. Te večeri pisao je majci.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “She certainly felt my thoughts.”

Svako veče ga je učila engleske reči i ispravljala svaku grešku. Nazvala ga je „smart”.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“She called me “smart,” and I never forgot the word.”

„Nazvala me je „pametnim” i tu reč nikada nisam zaboravio.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “and I never forgot the word”

Džim, ložač i mašinista u fabrici keksa u Kortlant ulici, pustio ga je u kotlarnicu i strpljivo mu objašnjavao parnu mašinu.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“He was my first professor in engineering.”

„Bio je moj prvi profesor tehnike.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “He was my first professor in engineering.”

Kada je dečak hteo da postane ložač sa dozvolom, Džim ga je odbio i rekao mu da cilja više.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“You must aim higher, my lad”

„Moraš da ciljaš više, momče” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “You must aim higher, my lad”

Pupin piše da ga je Džim po tome što nikad nije propustio priliku da ga ohrabri mnogo podsećao na majku.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“In that respect he reminded me much of my mother.”

„Po tome me je mnogo podsećao na moju majku.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “In that respect he reminded me much of my mother.”

Džim ga je nagovorio da se upiše na večernje kurseve Cooper Uniona. Dečak mu je posle prepričavao predavanja.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Jim had a relative attending classes at Cooper Union and encouraged me”

Preselio se na Ist Sajd da bi bio blizu biblioteke Cooper Uniona. Tu je provodio sate posle rada ili posle uzaludnog traženja posla.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“It was my spiritual refuge when things looked black and hopeless.”

„Bila je moje duhovno utočište kada je sve izgledalo crno i beznadežno.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje II · “It was my spiritual refuge when things looked black and hopeless.”

Njujork · Univerzitet Kolumbija · 1879.

Za ovaj prag nije bio dovoljan jedan čovek.

Za prijemni na Kolumbiji pripremao se uz pomoć nekoliko ljudi. Bilharz, nekadašnji student teologije koji je radio u istoj fabrici, učio ga je grčkoj i latinskoj gramatici. Govorio mu je da mu je naglasak očajan, ali da može da se popravi.

Porodica Lukanić pomogla mu je da se snađe u novoj sredini. Doktor Šepard dao mu je posao i doveo profesora Vebstera da ga priprema za prijemni.

Džim je podržao njegov odlazak iz fabrike, a Bilharz je bio srećan što je doprineo. U septembru 1879. Mihajlo je položio prijemni na Kolumbiji. Prve dve knjige Ilijade i četiri Ciceronova govora znao je napamet.

Bilharz danima nije progovarao ni sa kim. Počeo je da priča kada je video da se Mihajlo iskreno divi njegovom znanju.

“The first two books of the Iliad, excepting the catalogue of ships, and four orations of Cicero, I knew by heart.”

„Prve dve knjige Ilijade, osim kataloga brodova, i četiri Ciceronova govora znao sam napamet.”

Zašto ovo tvrdimo?

Bilharz, bivši student teologije koji je radio najniže poslove u istoj fabrici, vodio ga je kroz grčku i latinsku gramatiku, još pre nego što je dečak odlučio da cilja Kolumbiju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “My progress in Greek and Latin grammar under the guidance of Bilharz”

Bilharz je ispravljao njegov naglasak i rekao: ne mogu da ti budem Vila, ali mogu da ti budem satir.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“I could not be your Vila, deformed as I am”

„Ne mogu da ti budem Vila, ovakav kakav sam” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “I could not be your Vila, deformed as I am”

Porodica Lukanić, Slovenci iz Njujorka, pomogla mu je da počne da gradi most preko onoga što je zvao „društvenom nespremnošću”.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “Old Lukanitch and his family and their American friends helped me much”

Doktor Šepard mu je ponudio posao i doveo prijatelja, profesora Vebstera, da ga spremi za prijemni na Kolumbiju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “His friend was Professor Webster, who taught Greek and Latin”

Kada je odlazio iz fabrike, Džim je pozdravio odluku, a Bilharz je bio zadovoljan što je doprineo njegovom napretku.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “Bilharz expressed his gratification that he had contributed to my progress”

Poslednje nedelje septembra 1879. izašao je na usmeni prijemni na Kolumbiji. Prve dve knjige Ilijade i četiri Ciceronova govora znao je napamet.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“The first two books of the Iliad, excepting the catalogue of ships, and four orations of Cicero, I knew by heart.”

„Prve dve knjige Ilijade, osim kataloga brodova, i četiri Ciceronova govora znao sam napamet.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IV · “I presented myself at Columbia for entrance examinations”

Godinu 1879. čitamo iz Pupinovog pominjanja „leta 1879.” neposredno pre opisa prijemnog „te godine”.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Posle diplome na Kolumbiji 1883, studirao je u Kembridžu (1883–1885), pa fiziku u Berlinu kod Hermana fon Helmholca (1885–1889), gde je doktorirao 1889.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života

Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).

Univerzitet Kolumbija, Njujork · jesen 1879.

Pogledaj koliko ih je bilo.

Sećaš li se svih ljudi koje smo sreli na ovom putu?

  1. dečaci čuvari
  2. majka Olimpijada
  3. učitelj Šimon Kos
  4. prota Vasa Živković
  5. par iz voza
  6. Riger
  7. Palacki
  8. ispitivač u Castle Gardenu
  9. Baba Batikin
  10. „Vila”
  11. ložač Džim
  12. Cooper Union
  13. Bilharz
  14. porodica Lukanić
  15. dr Šepard
  16. prof. Vebster

16 pomagača u ovom delu priče.

III Znanje koje služi drugima

Njujork, Kembridž, Berlin · 1883–1892.

Pitanje je postalo rad.

Na Kolumbiji je diplomirao 1883. Studije je nastavio na Kembridžu u Engleskoj, a zatim u Berlinu, gde je slušao predavanja Hermana fon Helmholca. Helmholc mu je, piše Pupin, predložio temu za doktorsko istraživanje i odobrio gotov rad.

Dok je studirao u Berlinu, 1886. stiglo mu je pismo da je njegova majka Olimpijada umrla. Zavetovao se da će čuvati njenu uspomenu.

Doktorirao je 1889. i iste godine vratio se na Kolumbiju u Njujorku. Od 1892. bio je profesor matematičke fizike na Kolumbiji. Među problemima koje je kasnije istraživao bilo je slabljenje glasa u dugim telefonskim kablovima.

Zašto ovo tvrdimo?

Posle diplome na Kolumbiji 1883, studirao je u Kembridžu (1883–1885), pa fiziku u Berlinu kod Hermana fon Helmholca (1885–1889), gde je doktorirao 1889.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života

Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).

Pupin piše da je prve godine studija u Berlinu slušao Helmholcova predavanja.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje VIII · “During my first year’s study in Berlin I attended Helmholtz’s lectures”

Pupin piše da mu je Helmholc nagovestio da u temi iz fizičke hemije može naći građu za doktorsku disertaciju, da je kasnije odobrio prelazak na matematičko istraživanje i da je gotov rad odobrio telegramom.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “Your successful effort approved and accepted”

Pupin pominje svoj povratak na Kolumbiju 1889. godine.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje X · “A short time prior to my return to Columbia College, in 1889”

Dok je studirao u Berlinu, stiglo je pismo od sestre: majka je umrla.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “my saintly mother was no longer among the living”

Otvoreno pitanje: Prodanović gives 1886 (family tree). Confirm with a primary record (parish register).

Tog dana se zavetovao da će čuvati majčinu uspomenu. Dvadeset sedam godina kasnije Srpska akademija nauka objavila je da će prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin svake godine pomagati siromašnim đacima.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“the income of a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”

„prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin trošiće se svake godine kao pomoć lepom broju siromašnih đaka” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”

Univerzitet Kolumbija, Njujork · 1899.

Dečačka igra ostavila je naučni trag.

Krajem XIX veka glas u običnom telefonskom kablu slabio je već posle dvadesetak milja, tridesetak kilometara. Pokušaji da se prenos popravi nasumičnim postavljanjem kalemova nisu uspeli.

Pupin je izračunao na kojim razmacima treba postaviti kalemove. U autobiografiji je naveo: na svake četiri ili pet milja nadzemne linije, odnosno na milju ili dve u kablu. Njegovi kalemovi omogućili su telefonske razgovore između udaljenih gradova.

Objašnjavajući to otkriće u autobiografiji, vratio se igri sa pašnjaka u Idvoru. Upotrebio je sliku lake svilene niti sa teškim sačmama na jednakim razmacima. Takva nit prenosi treptaj daleko.

“The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it in their signalling through the ground.”

„Čobanski pomoćnici u Idvoru, kad sam bio dečak, imali su od toga velike koristi u signaliziranju kroz zemlju.”

Zašto ovo tvrdimo?

Obični telefonski kablovi tog vremena, piše Pupin, dobro rade samo na dvadesetak milja.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “capable of operating satisfactorily over a distance of only twenty miles”

Drugi su pokušali da kalemove dodaju u liniju nasumice (Vaši, Pikernel) i nisu uspeli.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “Vaschy tried this guess, and failed.”

Pupin piše da je uspeo jer nije nagađao nego računao: kalem na svake četiri ili pet milja nadzemne linije, na svaku milju ili dve u kablu.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “one coil every four or five miles on overhead wires”

Prvi deo istraživanja Pupin je izložio Američkom institutu elektroinženjera u martu 1899.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “The first part of my research I communicated to the American Institute of Electrical Engineers in March, 1899.”

Objašnjavajući načelo na kome počiva pronalazak, Pupin se vraća pašnjaku: dečaci iz Idvora koristili su ga kad su slali signale kroz zemlju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it in their signalling through the ground.”

„Čobanski pomoćnici u Idvoru, kad sam bio dečak, imali su od toga velike koristi u signaliziranju kroz zemlju.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “The herdsman’s assistants in Idvor, when I was a boy, profited much from it”

Svoje rešenje objašnjava slikom: laka svilena nit sa teškim sačmama na jednakim razmacima prenosi treptaj mnogo bolje od niti bez njih.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“a light silk cord stretched between two fixed points and carrying at equidistant points heavy bird-shot will act like a heavy uniform cord”

„laka svilena nit, razapeta između dve nepomične tačke, sa teškim sačmama na jednakim razmacima, ponaša se kao teška ujednačena nit” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “carrying at equidistant points heavy bird-shot”

Pupin sam tvrdi da je to iskustvo sa pašnjaka bilo osnova otkrića koje je napravio oko dvadeset pet godina kasnije. To je njegovo tumačenje, ne nezavisno utvrđena uzročnost.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after my novel experiences in that herdsmen’s summer school in Idvor.”

„To je osnova otkrića koje sam napravio oko dvadeset pet godina posle tih neobičnih iskustava u toj letnjoj školi čobana u Idvoru.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “It is the basis of a discovery which I made about twenty-five years after”

Poređenje kalemova sa ljudima iz ove priče je naše. Pupin ga ne pravi.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Njujork · 1907–1909.

Vrata kroz koja je ušao, sada su otvorena drugima.

Tridesetak godina nakon što je sam prošao kroz Castle Garden, Pupin je bio predsednik Slovenskog useljeničkog društva u Njujorku. Društvo je dočekivalo nove useljenike na Ellis Islandu i tražilo im posao.

Društvo je 1909. kupilo kuću na uglu 23. ulice i Devete avenije. Siromašni useljenici tu su besplatno dobijali krevet, hranu i pomoć oko posla. Prema tadašnjem slovenačkom listu iz Njujorka, novac je skupio Pupin, a 9.000 dolara dao je sam.

Zašto ovo tvrdimo?

U julu 1907. Slovensko useljeničko društvo u Njujorku šalje poziv za pomoć; potpisuje ga Pupin kao predsednik. Društvo obećava posredovanje za posao, da bi došljake čuvalo od poslodavaca i agenata koji ih izrabljuju.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 2. 7. 1907 (1907) · “Glavni odbor Slavjanskega naselniškega društva: M. I. Pupin, predsednik”

U oktobru 1909. društvo kupuje svoj dom na uglu 23. ulice i Devete avenije, za 31.000 dolara. Prema listu, novac je od bogatih Amerikanaca skupio Pupin, a 9.000 dolara dao je sam. Siromašni useljenici tu dobijaju besplatan smeštaj i hranu i pomoć oko posla; društvo radi i na Ellis Islandu.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 25. 10. 1909 (1909) · “je kupilo na 23. ulici in 9. Avenue v New Yorku svoj lastni dom in zanj plačalo 31.000 dolarjev”

Otvoreno pitanje: Confirm in the New York English-language press of October 1909 (the purchase and Pupin's gift).

Prvo poglavlje knjige zove se „Šta sam doneo u Ameriku”. Počinje rečenicom da je u Castle Garden stigao sa samo pet centi u džepu.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “I had only five cents in my pocket”

Vezu između ispitivača u Castle Gardenu i doma za došljake pravimo mi. Pupin je nigde ne izriče, a dom u autobiografiji ne pominje.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Berlin, 1886 · Srpska kraljevska akademija, 1914.

Njeno ime nije ostalo samo u sećanju.

Prema štampi iz juna 1914, Pupin je dao Srpskoj kraljevskoj akademiji 80.000 dolara za fond sa imenom svoje majke. Prihod fonda trebalo je da pomaže siromašne i darovite đake.

Zavet da će čuvati njenu uspomenu dao je mnogo ranije, kada je 1886. u Berlinu saznao za njenu smrt. U autobiografiji odmah posle tog zaveta pominje zadužbinu u njen spomen.

Olimpijada nije znala da čita, ali je želela da njen sin stekne obrazovanje. Fond sa njenim imenom trebalo je da tu mogućnost pruži drugoj deci. U pismu Akademiji Pupin je objasnio zašto:

“S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi, katera me je pod bremenom težkih žrtev iz vaške šole poslala na višjo mestno šolo, dasi sama v svojem detinstvu nikdar ni videla niti vaške šole”

„Ovom zadužbinom želim da izrazim zahvalnost svojoj majci, koja me je, pod teretom teških žrtava, iz seoske škole poslala u višu gradsku školu, iako sama u detinjstvu nikada nije videla ni seosku školu”

Zašto ovo tvrdimo?

Dok je studirao u Berlinu, stiglo je pismo od sestre: majka je umrla.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “my saintly mother was no longer among the living”

Otvoreno pitanje: Prodanović gives 1886 (family tree). Confirm with a primary record (parish register).

Tog dana se zavetovao da će čuvati majčinu uspomenu. Dvadeset sedam godina kasnije Srpska akademija nauka objavila je da će prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin svake godine pomagati siromašnim đacima.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“the income of a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”

„prihod fonda u spomen Olimpijade Pupin trošiće se svake godine kao pomoć lepom broju siromašnih đaka” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje IX · “a foundation in memory of Olympiada Pupin would be expended annually to assist a goodly number of poor schoolboys”

U junu 1914. štampa javlja da je Pupin Srpskoj kraljevskoj akademiji dao 80.000 dolara, oko 400.000 dinara, kao osnovni kapital fonda u ime svoje majke, „koja je mnogo trpela i gladovala da bi školovala sina”. Prihod ide u nagrade i stipendije siromašnim i darovitim đacima gimnazija u Skoplju, Bitolju, Ohridu, Prizrenu, Peći i drugim gradovima „novooslobođenih krajeva”, a ostatak sokolskim društvima tamo.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Edinost (Trst), Edinost, 26. 6. 1914 (1914) · “80.000 dolarjev, okolo 400.000 dinarjev”

List prenosi i deo Pupinovog pisma Akademiji, u slovenačkom prevodu: zadužbinom zahvaljuje majci, koja ga je poslala iz seoske škole u gradsku iako sama nikada nije videla ni seosku. Uveren je, piše, da takvih majki danas ima mnogo u novooslobođenim krajevima. Pismo je sačuvano samo u tom slovenačkom prevodu, pa i srpski tekst ovde dolazi iz njega.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

“S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi, katera me je pod bremenom težkih žrtev iz vaške šole poslala na višjo mestno šolo, dasi sama v svojem detinstvu nikdar ni videla niti vaške šole”

„Ovom zadužbinom želim da izrazim zahvalnost svojoj majci, koja me je, pod teretom teških žrtava, iz seoske škole poslala u višu gradsku školu, iako sama u detinjstvu nikada nije videla ni seosku školu” (prevod sa slovenačkog)

Izvor: Amerikanski Slovenec (Joliet, Illinois), Amerikanski Slovenec, 7. 8. 1914 (1914) · “S to ustanovo želim izraziti hvaležnost moji materi”

Posle diplome na Kolumbiji 1883, studirao je u Kembridžu (1883–1885), pa fiziku u Berlinu kod Hermana fon Helmholca (1885–1889), gde je doktorirao 1889.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života

Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).

Pupin piše „dvadeset sedam godina kasnije”; uz 1886. to daje oko 1913. Štampa javlja dar u junu 1914. kao svežu vest. Razlika od godinu dana može biti u Pupinovom računu ili u godini majčine smrti.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Find the Serbian Academy (SANU) founding act of the fund, to fix the year.

Olimpijada nije znala da čita ni da piše.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “She could neither read nor write”

Majka ga je uverila da mu trebaju „druge oči”, oči čitanja i pisanja, i govorila mu da je znanje zlatna lestvica.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”

„Znanje je zlatna lestvica po kojoj se penjemo do neba.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Knowledge is the golden ladder over which we climb to heaven”

Pariz, Pančevo, Bled · 1919–1921.

Pomoć se vratila preko mora.

Posle Prvog svetskog rata, u martu 1919, jugoslovenska delegacija pozvala je Pupina na mirovnu konferenciju u Pariz. Američkog predsednika Vilsona poznavao je lično. U Parizu je ostao sedam nedelja.

Iste godine Pančevo ga je dočekalo kao gosta. U gradu u kome je nekada išao u školu i od Kosa slušao o Frenklinu, održao je govor pred okupljenima.

Opštinski odbor Bleda izabrao ga je 1921. za počasnog građanina. Tadašnja štampa, kao i sam Pupin, povezivali su tu zahvalnost sa njegovom pomoći Bledu na mirovnoj konferenciji.

Vest je dobio telegramom. U pismu prijatelju opisao je koliko ga je obradovala:

“Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo od dekleta, v katero se je zaljubil”

„Osećao sam se kao mladić koji je najzad, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo od devojke u koju se zaljubio”

Zašto ovo tvrdimo?

Pupin piše da ga je predsednik jugoslovenske delegacije u martu 1919. pozvao na mirovnu konferenciju u Pariz i da je tamo proveo sedam nedelja. Bled se u knjizi ne pominje.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“In March of 1919, the chairman of the Yugoslav delegation at the Paris peace conference invited me to go to Paris”

„U martu 1919. predsednik jugoslovenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu pozvao me je da dođem u Pariz” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “I spent seven weeks in Paris.”

Pupin piše da su ga predsednik Vilson i državni sekretar Lansing lično poznavali.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “Wilson and Mr. Lansing knew me personally”

Posle Pariza, 1919, Pančevo ga poziva na svečanu sednicu. Pupin ga opisuje kao grad u kome je od učitelja Kosa prvi put čuo za Frenklina i njegovog zmaja.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “where from my Slovenian teacher, Kos, I had heard for the first”

Na toj sednici, na poziv predsedavajućeg, i sam govori okupljenima.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XI · “address a few words to the great assembly of the intellectuals of the”

Na sednici 20. septembra 1921. opštinski odbor Bleda izabrao je Pupina za počasnog građanina, jer je, kako piše u vesti, „kao svestan Sloven spasao naš gorenjski kraj, naročito Bled i Bohinj”.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

“ki si je pridobil za Bled veliko zaslug in kot zaveden Slovan rešil naš gorenjski kot, zlasti Bled in Bohinj”

„koji je stekao velike zasluge za Bled i kao svestan Sloven spasao naš gorenjski kraj, naročito Bled i Bohinj” (prevod sa slovenačkog)

Izvor: Jutro (Ljubljana), Jutro, 27. 9. 1921 (1921) · “tamkajšnji občinski odbor v seji dne 20. septembra”

Istu odluku, sa istim datumom sednice, dan ranije javlja i drugi ljubljanski list, Jugoslavija.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Jugoslavija (Ljubljana), Jugoslavija, 26. 9. 1921 (1921) · “Občinski odbor na Bledu je v seji dne 20. t. m. imenoval za častna občana”

U eseju „Zlata Slovenija” (1922) Pupin sam piše razlog: starešina Bleda javio mu je da ga bira iz zahvalnosti, jer je dve godine ranije na mirovnoj konferenciji u Parizu pomogao da se Bled sačuva. To je njegova reč i reč opštine; dokument sa same konferencije još nismo pročitali.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“me je izvolil za častnega občana in me obvestil, da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal, da se je Bled ohranil”

„izabrao me je za počasnog građanina i javio mi da je to učinio iz zahvalnosti, jer sam pre dve godine na mirovnoj konferenciji u Parizu pomogao da se Bled sačuva” (prevod sa slovenačkog)

Izvor: Michael I. Pupin, M. I. Pupin, „Zlata Slovenija”, Slovenski narod, 5. 2. 1922 (1922) · “da je to storil iz hvaležnosti, ker sem pred dvema letoma na mirovni konferenci v Parizu pomagal”

Isti list objašnjava zašto: Italijani su na mirovnoj konferenciji tražili i Bledsku kotlinu, a Pupin je, piše list, nagovorio Vilsona da se tome odupre. List to iznosi kao opštepoznato („Znano je”), bez izvora.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Znano je, da so Italijani pri mirovnih pogajanjih zahtevali zase tudi Bleško kotlino.”

Otvoreno pitanje: Pupin's own essay (1922) gives the same reason in his words. No document from the Paris peace conference showing his part in the Bled question has been read. Look in the Yugoslav delegation's records and the US delegation papers.

Prodanović (2026) piše da je Bled, zahvaljujući Pupinovim naporima na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919, ostao u granicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Uvodna reč Kulturnog društva „Mihajlo Pupin”

Otvoreno pitanje: Neither the book nor the 1921 papers cite a conference document. Look in the Yugoslav and US delegation records.

Pupin piše da je Kos bio Slovenac, rodom iz jedne doline u Kranjskoj. Ime doline ne navodi. Ni Kosovo ime ne navodi nigde u knjizi.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola, in the very bosom of the Dolomites”

„Kos je bio Slovenac, rodom iz one lepe doline u Kranjskoj, u samom krilu Dolomita” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje III · “Kos was a Slovene, a native of that beautiful valley in Carniola”

Vezu između učitelja Kosa i Bleda pravimo mi. Pupin piše da je Kos bio iz Kranjske; Bled je u Gornjoj Kranjskoj. Iz kog mesta je Kos bio, ne znamo, i nijedan izvor ne povezuje Kosa sa Bledom.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

U pismu prijatelju, koje list prenosi, Pupin piše da ga je telegram sa tom vešću silno obradovao.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

“me vsaj nekdo v Sloveniji ima rad, kakor jaz ljubim vso Slovenijo”

„bar neko u Sloveniji me voli, kao što ja volim celu Sloveniju” (prevod sa slovenačkog)

Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Telegram, s katerim sem bil obveščen, da me je Bled izbral za častnega občana”

U istom pismu piše da se osećao kao mladić koji je, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

“Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo od dekleta, v katero se je zaljubil”

„Osećao sam se kao mladić koji je najzad, posle dugog čekanja, dobio ljubavno pismo od devojke u koju se zaljubio” (prevod sa slovenačkog)

Izvor: Slovenski narod (Ljubljana), Slovenski narod, 7. 10. 1921 (1921) · “Čutil sem se kot mladenič, ki je ob koncu koncev in po dolgem čakanju dobil ljubavno pismo”

Cucić navodi da se Pupinov profesor fizike u pančevačkoj školi zvao Šimon Kos. Dodaje da ga mnogi zovu samo „Kos Slovenac” zato što Pupin u autobiografiji nigde ne navodi njegovo ime.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Dragoljub A. Cucić, Michael Idvorsky Pupin and father Vasa Živković (2008) · Introduction

Otvoreno pitanje: Confirm the first name in the Pančevo school's annual report (Jahresbericht) staff list, about 1870-1872.

Kolumbija, Njujork · 1892–1923

Ono što je primio, počeo je da predaje.

Pored istraživanja i javnog rada, Pupin je na Kolumbiji predavao studentima. Među njima je bio Edvin Armstrong, čiji su izumi doprineli razvoju radio-difuzije.

Godine 1923. izneo je zamisao radio-univerziteta: predavanja bi mogli da slušaju radnici za vreme ručka, porodice kod kuće, pa i zatvorenici. Obrazovanje bi tako bilo dostupno i ljudima kojima je ranije bilo uskraćeno.

Učestvovao je i u pokretanju Nacionalnog istraživačkog saveta, National Research Council. Tom ranijem radu posvetio je poslednje poglavlje autobiografije, objavljene 1923.

Kolumbija pamti i Džona Morkrofta među prvim postdiplomcima kojima je bio inspiracija.

U autobiografiji se Pupin pitao da li je nešto od onoga što su u njemu budile srpske gajde prešlo na njegove učenike.

“Perhaps some of those thrills which the Serbian bagpiper stirred up in me in my early youth were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland.”

„Možda je nešto od onih uzbuđenja koja je srpski gajdaš budio u meni u ranoj mladosti prešlo na moje učenike, Armstronga i Vrilanda.”

Zašto ovo tvrdimo?

Pupin pominje svoje učenike Armstronga i Vrilanda i pita se da li je nešto od uzbuđenja koje su u njemu budile srpske gajde prešlo na njih.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

“Perhaps some of those thrills which the Serbian bagpiper stirred up in me in my early youth were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland.”

„Možda je nešto od onih uzbuđenja koja je srpski gajdaš budio u meni u ranoj mladosti prešlo na moje učenike, Armstronga i Vrilanda.” (prevod sa engleskog)

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “were transferred to my pupils, Armstrong and Vreeland”

Edvina Hauarda Armstronga, čiji su izumi doneli radio-difuziju, Pupin naziva svojim bivšim učenikom i saradnikom u istraživanju.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje XII · “my former pupil and research associate, Major E. H. Armstrong”

Da se pomoć nastavila dalje kroz studente njegovih studenata, naš je zaključak. Pojedinačne niti posle Armstronga i Morkrofta ovde ne pratimo.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Pupin je 1923. zamišljao „radio-univerzitet”: predavanja koja bi slušali ljudi u salama, radnici u fabrikama za vreme ručka, porodice kod kuće, pa i zatvorenici. Obrazovanje za one kojima je dotad bilo uskraćeno.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Profesor-izumitelj predviđa 'Radio univerzitete' (preneto sa ethw.org)

Otvoreno pitanje: Read the original article (Popular Science Monthly, 1923, as reproduced on ethw.org) and add a verbatim quote with its page.

Njujork · mart 1935.

Svaki put ima poslednju stanicu.

Mihajlo Pupin umro je u Njujorku u martu 1935, posle duge bolesti. Njujorški list Glas naroda javio je 13. marta da je umro dan ranije. Uz njega je bila ćerka, koja mu je zatvorila oči.

Ako je umro 12. marta, to je dan njegovog odlaska za Ameriku: 12. marta 1874. isplovio je iz Hamburga brodom Westphalia, šezdeset jednu godinu ranije. Tačan datum smrti još nije potvrđen drugim izvorom, pa to poklapanje ostaje otvoreno pitanje.

Zašto ovo tvrdimo?

Njujorški Glas naroda javlja 13. marta 1935. da je Pupin umro juče, u Njujorku, posle duge bolesti. Uz njega je bila ćerka, koja mu je zatvorila oči.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 13. 3. 1935 (1935) · “Včeraj je umrl v New Yorku profesor Mihajlo Idvorski Pupin”

Otvoreno pitanje: Slovenski narod (Ljubljana, 13 Mar 1935) writes “davi” (this morning) under a New York dateline of 13 March; the New York paper's “yesterday” gives 12 March. Confirm with the death certificate or a New York obituary.

Brod Westphalia isplovio je iz Hamburga za Ameriku 12. marta 1874.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “on the twelfth day of March, 1874”

Da bi skupio za kartu, prodao je knjige, sat i odeću, uključujući žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes koji niko nije hteo da kupi.

Pupinovo sećanjePupin je ovo zapisao decenijama kasnije, u autobiografiji. To je njegovo sećanje i njegovo tumačenje, ne nezavisna potvrda.

Izvor: Michael Pupin, From Immigrant to Inventor (1923) · poglavlje I · “My books, my watch, my clothes, including the yellow sheepskin coat”

Ako je umro 12. marta 1935, kako javlja njujorški list, to je isti dan kada je, šezdeset jednu godinu ranije, isplovio za Ameriku. To poređenje dva datuma pravimo mi: 12. mart 1874. (autobiografija) i 12. mart 1935. (štampa). Pupin to nije mogao da zapiše. Datum smrti ima otvoreno pitanje, pa se poklapanje ne uzima kao utvrđeno.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Otvoreno pitanje: Depends on the death date: see death-1935. If the death was on 13 March, drop the coincidence.

Posle diplome na Kolumbiji 1883, studirao je u Kembridžu (1883–1885), pa fiziku u Berlinu kod Hermana fon Helmholca (1885–1889), gde je doktorirao 1889.

Naučni ili institucionalni izvorRad istraživača ili ustanove, zasnovan na drugim izvorima.

Izvor: Jelena Prodanović, Mihajlo Pupin: ilustrovana zbirka istorijskih i dokumentarnih zapisa (2026) · Vremenska linija Pupinovog života

Otvoreno pitanje: Prodanović's timeline says 'under Helmholtz' and gives no locator; the formal supervision of the doctorate is not established. The autobiography only supports the lectures and the suggestion and approval of the research (claim helmholtz-dissertation).

U oktobru 1909. društvo kupuje svoj dom na uglu 23. ulice i Devete avenije, za 31.000 dolara. Prema listu, novac je od bogatih Amerikanaca skupio Pupin, a 9.000 dolara dao je sam. Siromašni useljenici tu dobijaju besplatan smeštaj i hranu i pomoć oko posla; društvo radi i na Ellis Islandu.

Savremeni primarni izvorDokument nastao u vreme događaja.

Izvor: Glas naroda (New York), Glas naroda, 25. 10. 1909 (1909) · “je kupilo na 23. ulici in 9. Avenue v New Yorku svoj lastni dom in zanj plačalo 31.000 dolarjev”

Otvoreno pitanje: Confirm in the New York English-language press of October 1909 (the purchase and Pupin's gift).

Da je Pupinov odgovor na to pitanje u ljudima koje opisuje, to je naše čitanje knjige. On sam ga ne izriče jednom rečenicom.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

IV Šta ostaje sa nama

Ko je verovao u tebe kada ti još nisi?

Šta je doneo u Ameriku? Pet centi. I sve njih.

Zašto ovo tvrdimo?

Odgovor „pet centi, i sve njih” je naš sažetak priče, ne Pupinova rečenica.

Naš zaključakOvo zaključujemo mi, iz izvora. Izvor to ne kaže izričito.

Sada signal ide dalje — kroz tebe.

Možda pamtiš ko ti je pozajmio knjigu, objasnio zadatak ili imao strpljenja da te sasluša.

A kome je tvoje vreme, znanje ili strpljenje pomoglo?

Ugasi jednu zvezdu.

Pred tobom su ljudi i događaji iz ove priče. Izaberi jednu pomoć. Sve što je usledilo zatamniće se: ne znamo kako bi Pupinov život izgledao bez nje.

Zamisli da Vasa tog dana nije ustao.

Ne brišemo čoveka. Utišavamo jednu pomoć, jednog dana.

Ovo se dogodilo

  • Kada su mađarske vlasti posle nacionalističke povorke rekle da dečak mora da se vrati u Idvor, Kos i prota Živković su se umešali i on je ostao. Pupinovo sećanje
  • Na prvomajskoj svečanosti dečak je uhvaćen u gužvi sa austrijskom zastavom pod nogama. Pretilo mu je isključenje iz škole. Prota Živković ga je ponovo odbranio. Pupinovo sećanje
  • Na protin poziv roditelji su došli u Pančevo. Dogovor se završio „trijumfom” majke: dečak ide u Prag. Pupinovo sećanje
  • Prota i njegova parohija obećali su pomoć ako školovanje u Pragu bude preteško za roditelje. Pupinovo sećanje
  • U Prag je poneo dva preporučna pisma prote Živkovića, za Rigera i za Palackog. Pupinovo sećanje

Ovo je verovatno

  • Bez njegove odbrane, isključenje iz škole bilo bi verovatnije. Naš zaključak
  • Bez njegovog poziva roditeljima i bez pisama, put u Prag bio bi teži ili drugačiji. Naš zaključak

Ovo niko ne zna

  • Da li bi Mihajlo ipak stigao u Ameriku.
  • Da li bi stigao drugim putem.
  • Da li bi stigao kasnije.
  • Da li bi napravio ista otkrića.

Istorija ne zna šta bi se dogodilo bez njega. Zna da je tog dana neko ustao.

Jedan sveštenik je jednog dana ustao za jednog dečaka. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog dana: Prag, Amerika, Univerzitet Kolumbija, kalemovi koji nose ljudski glas preko kontinenata, njegovi studenti, radio. Ne znamo šta bi bilo bez njega. Znamo koliko je toga došlo posle jednog „ustani”.

Zamisli da se par iz voza nije umešao.

Ne brišemo ljude. Utišavamo jednu pomoć, na jednom putovanju.

Ovo se dogodilo

  • Na putu za Prag, dok mu je službenik pretio, stariji bračni par umešao se u razgovor. Karta od Beča do Praga bila je plaćena. Bili su Amerikanci. Pupinovo sećanje
  • U vozu su mu pričali o Benjaminu Frenklinu, o Linkolnu i o Americi i nagovarali ga da pročita „Čiča Tominu kolibu” Harijet Bičer Stou. Pupinovo sećanje
  • Pred ispitivačima je priznao da u Americi ne zna nikoga osim Frenklina, Linkolna i Harijet Bičer Stou. Pupinovo sećanje
  • Pupin kasnije piše da su mu ta tri imena pridobila naklonost službenika na Castle Gardenu, koji bi ga inače možda deportovali. Pupinovo sećanje

Ovo je verovatno

  • Bez plaćene karte, put do Praga bio bi teži; službenik mu je već pretio. Naš zaključak
  • Bez njihovog saveta, možda ne bi pročitao „Čiča Tominu kolibu” pre Amerike. Naš zaključak

Ovo niko ne zna

  • Da li bi na Castle Gardenu pomenuo Harijet Bičer Stou.
  • Da li bi ga službenici i tada pustili.

Istorija ne zna šta bi bilo bez njih. Zna da su dvoje stranaca u vozu platili kartu dečaku u kožuhu.

Dvoje stranaca platilo je jednu kartu i preporučilo jednu knjigu. Ta knjiga je posle bila jedno od tri imena na Castle Gardenu. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog voza. Ne znamo šta bi bilo bez njih. Ne znamo ni kako su se zvali.

Zamisli da mu majka nije rekla: ostani.

Ne brišemo majku. Utišavamo jednu rečenicu, jednog dana.

Ovo se dogodilo

  • U Pragu je dobio pismo od sestre: otac je iznenada umro. Pupinovo sećanje
  • Hteo je da se vrati u Idvor i pomogne majci oko zemlje. Ona nije htela ni da čuje i insistirala je da ostane u Pragu. Pupinovo sećanje
  • Da bi skupio za kartu, prodao je knjige, sat i odeću, uključujući žuti kožuh. Ostao mu je crveni fes koji niko nije hteo da kupi. Pupinovo sećanje
  • Brod Westphalia isplovio je iz Hamburga za Ameriku 12. marta 1874. Pupinovo sećanje

Ovo je verovatno

  • Da je pošao kući, verovatno bi bar neko vreme radio na zemlji u Idvoru. Naš zaključak
  • Put iz Praga u Ameriku, onakav kakav je bio, ne bi počeo tada. Naš zaključak

Ovo niko ne zna

  • Da li bi ikada ponovo krenuo u svet.
  • Da li bi do Amerike stigao kasnije, i kako.
  • Da li bi našao isti put do nauke.

Istorija ne zna šta bi bilo da se vratio. Zna da mu je majka, koja nije znala da čita, rekla: ostani.

Jedna žena koja nije znala da čita rekla je sinu jednu reč: ostani. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle te reči. Ne znamo šta bi bilo da je rekla: vrati se.

Zamisli da ispitivač nije ništa šapnuo.

Ne znamo ni kako se zvao. Utišavamo samo njegov šapat.

Ovo se dogodilo

  • Jedan od ispitivača u Castle Gardenu imao je samo jednu nogu. Bio je Švajcarac, veteran američkog građanskog rata. Ime mu ne znamo. Pupinovo sećanje
  • Ispitivač sa jednom nogom mu je na nemačkom rekao da je dobro izabrao američke poznanike. Pupinovo sećanje
  • Dok su ga ispitivali, veteran je klimao glavom. Onda je nešto šapnuo ostalima, a oni su ga pustili. Pupinovo sećanje
  • Kasnije ga je veteran potražio i rekao mu da su ispitivači napravili izuzetak. Pupinovo sećanje
  • Pupin kasnije piše da su mu ta tri imena pridobila naklonost službenika na Castle Gardenu, koji bi ga inače možda deportovali. Pupinovo sećanje

Ovo je verovatno

  • Bez njegove naklonosti, izuzetak verovatno ne bi bio napravljen. Naš zaključak
  • Da je baš njegov šapat presudio, to je naš zaključak. Naš zaključak

Ovo niko ne zna

  • Šta je šapnuo.
  • Kako se zvao.
  • Šta bi bilo sa dečakom vraćenim u Evropu bez novca.

Istorija ne zna šta je rekao. Zna da je jedan čovek bez imena pogledao dečaka i klimnuo glavom.

Jedan čovek sa jednom nogom šapnuo je nešto ostalima. Sve što se upravo ugasilo prošlo je posle kroz ta vrata. Šta je šapnuo, ne znamo. Kako se zvao, ne znamo. Znamo koliko je toga prošlo za tim dečakom.

Zamisli da je Džim rekao: može.

Ne brišemo ložača. Zamišljamo samo da mu nije rekao: ciljaj više.

Ovo se dogodilo

  • Džim, ložač i mašinista u fabrici keksa u Kortlant ulici, pustio ga je u kotlarnicu i strpljivo mu objašnjavao parnu mašinu. Pupinovo sećanje
  • Kada je dečak hteo da postane ložač sa dozvolom, Džim ga je odbio i rekao mu da cilja više. Pupinovo sećanje
  • Pupin piše da ga je Džim po tome što nikad nije propustio priliku da ga ohrabri mnogo podsećao na majku. Pupinovo sećanje
  • Džim ga je nagovorio da se upiše na večernje kurseve Cooper Uniona. Dečak mu je posle prepričavao predavanja. Pupinovo sećanje

Ovo je verovatno

  • Sa dozvolom ložača, verovatno bi neko vreme ostao u kotlarnici. Naš zaključak
  • Večernji kursevi u Cooper Unionu počeli bi kasnije, ili nikad. Naš zaključak

Ovo niko ne zna

  • Da li bi i bez tog saveta stigao do Kolumbije.
  • Ko bi mu drugi rekao isto.

Istorija ne zna šta bi bilo da je postao ložač. Zna da mu je jedan ložač rekao: ciljaj više.

Jedan ložač je odbio da pomogne dečaku da postane ložač. Sve što se upravo ugasilo došlo je posle tog „ne”. Ponekad je i odbijanje pomoć.

Celo nebo.

Ovo je ceo njegov život: svi koje je priča srela i neki za koje nije bilo mesta. Dodirni zvezdu.

Istraži celu mrežu

Jedan život, mnogo imena.

Pomogli su mu

  • naučili su ga da sluša signal kroz zemljudečaci čuvari · ime nije sačuvano
  • tražila mu je „druge oči”majka Olimpijada
  • pokazao mu je da je zvuk treperenjeučitelj Šimon Kos
  • stao je u njegovu odbranuprota Vasa Živković
  • platili su mu kartu do Pragapar iz voza · ime nije sačuvano
  • savetovao ga je da učiRiger
  • obećao mu je pomoćPalacki
  • šapnuo je nešto ostalimaispitivač u Castle Gardenu · ime nije sačuvano
  • naučila ga je prve engleske reči„Vila” · ime nije sačuvano
  • rekao mu je da cilja višeložač Džim
  • bila mu je utočišteCooper Union
  • vodio ga je kroz grčki i latinskiBilharz
  • pomogli su mu da gradi mostporodica Lukanić
  • dao mu je posao i učiteljadr Šepard
  • spremio ga je za prijemniprof. Vebster
  • ime Linkoln, koje je čuo od njegaBaba Batikin

Mesta

Idvor · Pančevo · Beč · Prag · Castle Garden · Delaver · Njujork · Univerzitet Kolumbija, Njujork · Berlin · Laboratorija, Kolumbija · Pariz · Njujork, 1935

Pomoć je prešla na

  • pomoć siromašnim đacima, u majčino imefond „Olimpijada Pupin”
  • njegov student i saradnikArmstrong
  • njegov studentVriland
  • rana inspiracijaMorkroft
  • pomogao je da nastaneNational Research Council
  • dalje, kroz studente njegovih studenatasledeće generacije · ime nije sačuvano
  • zamislio je školu za one kojima je bila uskraćenaradio-univerzitet
  • zahvalnost: „spasao Bled i Bohinj”Bled, Slovenija
  • krov, hrana i posao za došljakeSlovensko useljeničko društvo

Neka imena Pupin je zapisao. Druga nam nisu poznata.

Odlomci iz autobiografije citirani su prema engleskom originalu (javno dobro). Odlomci iz slovenačkih novina iz 1907, 1909, 1914, 1921, 1922. i 1935. citirani su prema digitalizovanom tekstu na dLib.si, a odlomak iz engleskog lista iz 1930. prema arhivi archive.org. Prevodi su naši.